U Crnoj Gori otvoren front protiv kriminala

Prvi put u istoriji pravosudnog sistema Crne Gore dogodilo se hapšenje osoba koje su bile rukovodioci pravosudnih institucija, a sada su osumjičene za određena krivična djela zbog čega se protiv njih vodi istraga, kaže profesor Pravnog fakulteta u Podgorici, kriminolog Velimir Rakočević, komentarišući učinke tužilaštva i nove Vlade u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Od stupanja na dužnost novog Specijalnog državnog tužioca (SDT) Vladimira Novovića, u martu ove godine, uhapšeni su bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, koje tužilaštvo sumnjiči za više teških krivičnih djela.

“Koliko ja pamtim, a pamtim dugo mi do sada nijesmo imali lišenje slobode osoba koje su ovako visokopozicionirane u pravosudnom sistemu. Ovdje se radi o osobama koja su bile na samom vrhu pravosuđa. Njihova hapšenja, međutim ne znači da je posao završen. Borba protiv organizovanog kriminaliteta i korupcije zahtijeva svakodnevnu aktivnost i maksimalne napore svih u sistemu borbe protiv ovih pojava”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rakočević.

On ocjenjuje da su vidljivi pomaci i određeni rezultati nove Vlade u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Vlada premijera Dritana Abazovića izabrana je 28. aprila ove godine nakon što je prethodnoj na čijem čelu je bio Zdravko Krivokapić početkom februara izglasano nepovjernje.

Žustra debata u parlamentu

Učinci u borbi protiv kriminala i korupcije bili su tema i premijerskog sata u Skupštini Crne Gore.

Premijer Dritan Abazović je poručio da su osobe koje su imale bilo kakvu vezu sa organizovanim kriminalom vrlo uznemirene, nakon više hapšenja i istraga koje sprovodi crnogorsko Specijalno tužilaštvo.

Abazović je ocijenio da su zvaničnici u Briselu iznenađeni spektrom uhapšenih, naročito osoba iz pravosuđa:

“Najveće iznenađenje u Briselu je to što su se iza rešetaka našli ljudi koji su najviši funkcioneri sudske vlasti. Da se radilo o političarima, možda ne bi bilo toliko iznenađujuće. Ali kad su uhapšeni ljudi koji su dijelili pravdu u ovoj državi, onda je to vrlo specifična i dobra poruka.”

Poslanik proruskog Demokratskog fronta Andrije Mandića je pitao premijera zašto se, nakon posljednjih hapšenja predstavnika sudske vlasti, zastalo u borbi protiv organizovanog kriminala, odnosno zašto se ne nastavi sa stavljanjem iza rešetaka “ključnih nosilaca mafiokratske vlasti”.

“Šta je problem, da li se Specijalni tužilac uplašio, da li u policiji ne postoji dovoljno snaga koje mogu da se obračunaju sa kriminalom. Da li predsjednik DPS (Milo Đukanović) vrši pritisak na vas, vašu Vladu i tužilaštvo? Postoje li samo dogovorena hapšenja”, upitao je Mandić.

Abazović je rekao da je izuzetno zadovoljan aktivnostima tužilaštva u prethodnih mjesec dana:

“Stvari nisu iste kao što su bile. Ljudi koji su imali bilo kakvu vezu sa ubistvima ili švercom cigareta ili narkotika, su vrlo uznemireni. Da li će to da izazove neke političke implikacije, da li će neko da prijeti… neka pokaže vrijeme.”

Abazović se založio da se izabere Vrhovni državni tužilac u punom mandatu, a aktuelnim tužiocima je dao punu podršku i poručio da im Vlada stoji na raspolaganju.

Ukazao je na doprinos Europola u otkrivanju osumnjičenih za teška krivična djela.

Poslanik DF-a Andrija Mandić je insistirao da se riješe stari slučajevi ubistava u Crnoj Gori, kao što je ubistvo direktora Dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića iz 2004. godine, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića iz 2005. godine i druge, otkrivanjem nalogodavaca tih zločina.

Premijer je odgovorio da istrage i optužnice neće značiti ništa ako ne dovedu do presuda :

“Domaća i međunarodna javnost očekuju da se ti procesi završe na sudu”, zaključio je Abazović.

Hapšenje čelnika crnogorskog sudstva

Hapšenja “krupnih riba” u pravosuđu počela su 17. aprila kada je policija uhapsila bivšu dugogodišnju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja je sa podgoričkog aerodroma pokušala da otputuje u Beograd.

Ona se sumnjiči da je kao članica kriminalne organizacije sina Miloša nezakonito uticala na donošenje odluka u sudskim procesima.

Medenica je uhapšena nakon objave transkripta Europola, presretnutih telefonskih razgovora sa aplikacije Skaj, njenog sina Miloša i njenog tjelohranitelja, policajca Darka Lalovića, u kojima su dogovarali krijumčarenje droge i šverc cigareta. U njima Miloš tvrdi da je njegova majka upoznata sa njihovim nelegalnim poslovima i da od nje mogu da očekuju zaštitu.

Vesna Medenica se nalazi u zatvoru u Spužu, kod Podgorice.

Crnogorska policija je 9. maja uhapsila predsjednika Privrednog suda Crne Gore Blaža Jovanića i više stečajnih upravnika.

Jovanića tužilaštvo sumnjiči za organizovanje kriminalne grupe i zloupotrebu službenog položaja, čime je država navodno oštećena za više desetina miliona eura.

I Jovanić se kao i Medenica nalazi u zatvoru u Spužu.

Istraga protiv prljavih policajaca i rekordna zaplijena cigareta

Crnogorski portal Libertas press je 3. maja objavio da se u dokumentima Europola kao članovi kavačkog klana pominju aktivni policijski službenici, Petar Lazović i Ljubo Milović, koji su, prema tim navodima direktno uključeni u šverc velikih količina kokaina iz Latinske Amerike u Evropsku uniju i Australiju.

Petar Lazović je zaposlen u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).

Osim hapšenja čelnika pravosuđa i istrage o navodnoj saradnji policijskih službenika sa kriminalnim klanovima, crnogoska policija i tužilaštvo su 14. maja sproveli akciju u kojoj je u Luci Bar zaplijenjeno preko 145 hiljada paketa švercovanih cigareta.

Premijer Abazović je tada rekao da se radi o vrijednosti od više desetina miliona eura.

Kriminolog Velimir Rakočević upozorava da nadležni u tužilaštvu nemaju pravo na kiks u slučajevima koje su otvorili od stupanja na dužnost novog SDT-a.

Rakočević kaže da optužnice ne smiju da padnu uslijed nedostatka jakih dokaza ili zbog tehničkih propusta, jer bi to, kako ocjenjuje dovelo do gubitka povjerenja javnosti:

“Pametni ljudi se uče na greškama. U tom smislu je tačno da nam pojedini slučajevi u prethodnom periodu nijesu okončani osuđujućim presudama zbog gotovo nevjerovatnih propusta. To je opomena da se to više ne ponovi. Smatram da će svi u pravosudnom sistemu ovoga puta ozbiljno voditi računa o tome . Ako tu dođe do bilo kakvog propusta onda će to nesporno dovesti ne samo do razočaranja nego i do ogorčenja javnosti”.

Šta stoji u analizi Evropske komisije?

Evropska komisija je u najnovijoj analizi za pregovaračka poglavlja 23 i 24 (pravosuđe, vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije) konstatovala da “broj pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala raste, kao i broj uhapšenih članova kriminalnih grupa “.

Iz Brisela , međutim ocjenjuju da je pravosuđe u Crnoj Gori i dalje podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir.

EK od Crne Gore traži jačanje nezavisnosti Tužilačkog i Sudskog savjeta između ostalog i primjenom preporuka Savjeta Evope -Venecijanske komisije i GRECO.

EK navodi i da je ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 ključno za dalji napredak Crne Gore u pristupnim pregovorima.

izvor: CDM

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor