Bogorodica je rođena u Nazaretu, od ostarjelih i pravednih roditelja Joakima i Ane.

Po ocu, bila je od carskog roda Davidovog, po majci od roda prvosvešteničkog.

Ana je kao starica rodila kćer Mariju, po blagoslovu Božjem. Upravo je Bog i odredio Mariju da bude majka Isusa Hrista i zato se slavi kao Presveta Bogorodica.

Doživjeće najveće radosti i najveće boli, sve dok i sama, poslije isteka zemaljskih dana, nije otišla u vječnu svjetlost i slavu.

Ona je i danas zastupnica ljudi pred Tvorcem, kojoj se upućuju najtoplije molitve.

Pred njenim čudotvornim ikonama dešavaju se iscjeljenja, a ljudi u nevolji dobijaju pomoć.

Jesenje svadbe na našim prostorima, od davnina, počinjale su od Male Gospojine.

Zemljoradnicima je današnji praznik označavao početak jesenjeg oranja i sjetvu ozimih usjeva.

Priređivane su i razne stočarske svečanosti.

Vjeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna ljekovita svojstva, kao i da jaja iz toga perioda mogu cijelu godinu da ostanu sveža pa se zato ostavljaju za nasad, a pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.

Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju krsnu slavu.

Ovaj dan dobar je za svadbe i vjeridbe. U mnogim naseljima održavaju se sabori, zavetine, preslave, molitve i litije.

Kada je o prazniku vedro, vjeruje se da će nam se sunce smiješiti i tokom jeseni, ali i zime.