Bivši predsjednik Crne Gore i premijer Milo Đukanović sređuje višedecenijski arhiv za knjigu o svojoj političkoj karijeri, njen autor ili priređivač mogao bi biti hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina , piše Vijesti.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručivši da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je faza njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski strukturira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerovati i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakcija Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023., posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svog arhiva i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da se taj posao može koristiti samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljene nezavisnosti države, da je ona velika uvedena u Alijansu iu predvorje EU, da su se realizovali projekti, da su se realizovali… da ne očekujem da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanje onoga što je Crna Gora napravila u posljednjem četvrtom vijeku, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, a od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023.), sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998., od 2003. do 2003. do 2008. od 9. do 2000. do 2010. i od 2012. do 2016.).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023. godine, kada je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

cdm.me