Francuzi u nedjelju glasaju na parlamentarnim izborima, na kojima saveznici predsjednika Emanuela Makrona žele da zadrže većinu, ali sve ozbiljnije im prijeti nova lijeva koalicija.
Izbori za 577 poslaničkih mjesta u donjem domu Nacionalne skupštine odvijaju se u dva kruga, a izgled novog parlamenta biće jasan tek nakon drugog kruga, nedjelju dana poslije, 19. juna.
Izbori će zaokružiti predsjedničke izbore u aprilu, na kojima je Makron ponovo izabran obećavajući novu renesansu, pošto je njegov prvi mandat bio obilježen protestima, pandemijom kovida-19 i ruskom invazijom na Ukrajinu.
Ako predsjednikov savez Zajedno zadrži većinu, on će moći da nastavi da vlada kao i prije. Ne uspije li, to bi moglo da dovede do koalicije sa drugim strankama na desnici i neželjene rekonstrukcije vlade.
Pobjeda lijeve koalicije, koju analitičari ne smatraju vjerovatnom, ali ni nemogućom, bila bi katastrofa za Makrona i probudila bi zloduh teške “kohabitacije”, kada su premijer i predsjednik različitih političkih orijentacija, koja je u prošlosti paralizovala francusku politiku.
Ljevičar Žan Lik Melanšon, bivši marksista, već je jasno rekao da ima ambiciju da postane premijer i da želi da uguši Makronove planove za podizanje granice za odlazak u penziju, iako bi predsjednik zadržao kontrolu nad spoljnom politikom.
Srezane ambicije
Iako su Makron i njegovi saveznici u EU odahnuli pošto je sigurno, iako ne spektakularno, pobijedio čelnicu krajnje desnice Marin Le Pen, zadnje nedjelje nisu bile medeni mjesec.
Cijene energije i hrane u Francuskoj lete u nebo kao i drugdje u Evropi, tretman engleskih navijača na finalu Lige šampiona u Parizu naštetio je ugledu Francuske u svijetu, a Ukrajina optužuje Makrona da je previše popustljiv prema Rusiji.
Uz to, dvije optužbe za silovanje protiv njegovog ministra za osobe s invaliditetom Damijena Abada, koje je on odlučno porekao, najgori su mogući početak za novu vladu, nakon prošlomjesečne dugo očekivane rekonstrukcije.
Nova premijerka Elizabet Born tek treba da se dokaže, ali u važnom radijskom intervjuu u utorak natjerala je slušateljku, ženu sa invaliditetom, da zaplače, kazavši joj da bi trebalo da pokuša da pronađe posao.
Istovremeno, francuska ljevica odlučila je, nakon što nije uspjela da uđe u drugi krug predsjedničkih izbora, da se ujedini u novu koaliciju Nupes (Nova narodna ekološka i socijalna unija), koja okuplja Melenšonovu krajnje levu stranku Nepokorena Francuska, socijaliste, Zelene i komuniste.
Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da se sve više približava Makronovoj koaliciji, iako bi izborni sistem u dva kruga i veliki broj birača koji neće glasati, prema očekivanjima mnogo više od 50 odsto, mogli da idu na ruku predsjedniku.
Ankete pokazuju da će koalicije Zajedno i Nupes biti izjednačene sa oko 28 odsto glasova u prvom krugu, iako se taj rezultat jako razlikuje od konačne raspodjele poslaničkih mesta.
“Dan nakon reizbora Emanuela Makrona, njegovi pomoćnici smatrali su parlamentarne izbore formalnošću”, objavio je Le Mond.
“Ali, sada su bitno srezali svoje ambicije… Jelisejska palata sada smatra da čak ni poraz nije nemoguć, što je prije nekoliko nedjelja bilo nezamislivo”.
Makron je jasno dao do znanja da će ministri koji se kandiduju na izborima, uključujući Born, koja prvi put pokušava da osvoji poslaničko mjesto, morati da odstupe ako izgube.
Većina nije sigurna
Od 577 poslanika Nacionalne skupštine, osmoro predstavlja francuske prekomorske teritorije, a 11 francuske državljane koji žive u inostranstvu.
Makronova stranka i njeni saveznici trenutno imaju apsolutnu većinu od 345 mjesta.
Zadnje ispitivanje Ipsosa pokazuje da će Makronova koalicija dobiti od 275 do 315 mjesta, što znači da joj apsolutna većina nikako nije garantovana, za šta je potrebno 289 poslanika.
“Prognoze o broju poslaničkih mjesta u ovom trenutku su nezahvalne”, rekao je izvršni direktor Ipsosa Francuska, Bris Tenturije.
“Apsolutna većina (za Zajedno) nije sigurna, ali predsjednička većina zaista ima određen prostor”, koji će joj ići u korist u drugom krugu.
Po francuskom sistemu, kandidat treba da osvoji više od polovine glasova birača koji izađu na birališta, kao i podršku najmanje 25 odsto registrovanih birača u izbornoj jedinici da bi bio direktno izabran u prvom krugu.
Inače dvoje kandidata koji su dobili najviše glasova, kao i bilo koji drugi kandidat koji je osvojio najmanje 12,5 posto glasova registrovanih birača, idu u drugi krug, u kojem pobjeđuje kandidat sa najviše glasova.
Prvi krug izbora za Francuze koji žive u inostranstvu održan je ranije, a rezultati objavljeni u ponedjeljak pokazuju da su Makronovi kandidati bili prvi u osam od 11 izbornih jedinica kako se i očekivalo, dok su kandidati Nupesa jako napredovali u odnosu na zadnje parlamentarne izbore 2017. godine.
izvor: Portal Analitika
