Zbog zabrane skupa podrške studentima iz Srbije Okružnom sudu u Banjoj Luci podnesena je tužba protiv Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Tužbom se traži poništenje policijskog rješenja o zabrani mirnog okupljanja, uz tvrdnju da je policija odlučila da zabrani skup umjesto da zaštiti učesnike od najavljenih prijetnji.
Prijetnje Lešinara
Tužbom se osporava konačno rješenje MUP-a Republike Srpske od 10. oktobra kojim je odbijena žalba organizatora i potvrđena odluka Policijske uprave Banja Luka o zabrani skupa pod nazivom Mladi kao učesnici u društvenim tokovima. Policija je zabranila održavanje prijavljenog okupljanja pozivajući se na bezbjednosne rizike, odnosno mogućnost narušavanja javnog reda i mira zbog protivljenja određenih navijačkih grupa skupu podrške studentima iz Srbije.
U tužbi, koja je proizvod rada pravnog tima banjolučke Kuće ljudskih prava, tvrdi se da MUP nije dokazao postojanje konkretne opasnosti koja se nije mogla spriječiti odgovarajućim policijskim mjerama, niti je obrazložio zbog čega nije bilo moguće zaštititi učesnike okupljanja.
U demokratskom društvu, kažu u Kući ljudskih prava, policija treba i mora da udalji one koji prijete nasiljem, a ne građane koji žele mirno da se okupe. To je smisao i uloga policije, da zaštiti građane koji poštuju zakon od onih koji ga ne poštuju. Komandir policijske stanice organizatorima je rekao da je razgovarao sa navijačkom grupom Lešinari koji su najavili da će napasti skup.
– Ako su prijetnje stvarne i ako je policija u njih povjerovala, zašto niko nije priveden na razgovor? Zašto nemamo prekršajne postupke i izvještaj o počinjenim krivičnim djelima? Država ima obavezu da preduzme razumne mjere kako bi omogućila mirno okupljanje građana. Prijetnje protivnika skupa ne oduzimaju okupljanju miran karakter, a taj karakter procjenjuje se prema ponašanju njegovih učesnika, a ne prema nasilju usmjerenom protiv njih, ističe se u tužbi.
Sekretar Unije studenata Republike Srpske Nenad Đorđić kaže kako ovom entitetu ne treba još političkih partija, ali su joj potrebni odgovorni pojedinci, bez obzira na to da li su do sada bili stranački angažovani ili ne, pojedinci koji iza sebe nemaju kompromitujuću političku prošlost.
– Potrebno je stvoriti ideju koja će zainteresovati građane, posebno mlade, za izbore. Upravo se to dogodilo u Srbiji. Kada je postalo jasno da su ljudi masovno zainteresovani za glasanje, kada su mladi na društvenim mrežama počeli da dijele poruke o tome da će ujutro u sedam časova otići na birališta, glasanje je postalo nešto što je među mladima bilo popularno. Ta generacija je donijela promjenu, rekao je Đorđić.
Dovoljno zrelosti
On izražava nadu da će se i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini pojaviti ljudi kojima će i mladi i stariji moći da vjeruju. Đorđić kaže da velika izlaznost donosi mnogo snažniji legitimitet. Kada na izbore izađe svega 48 odsto građana, postavlja se pitanje koliko je taj legitimitet čvrst.
– Naravno, odgovornost je i na građanima koji ne izlaze na izbore. Političke organizacije moraju pronaći način da ih zainteresuju. Vidjeli smo kako su to uradili studenti u Srbiji. Ne znam da li je moguće da se to desi i ovdje, ali to je očigledno bio sjajan način da se sruši jedna dugogodišnja vladavina naprednjačke mašinerije. Siguran sam da studenti imaju dovoljno zrelosti da od sebe ne naprave nove aleksandre vučiće, već da urade ono za šta su se borili prethodne dvije godine, istakao je Đorđić.
oslobodjenje. ba
