Iva Perović, Radio CG

Slučaj lažnog prikupljanja pomoći u Nikšiću pokrenuo je lavinu oštrih reakcija i poljuljao povjerenje u humanitarne akcije. Protiv Nikšićanke je podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je prihodovala više od 117.000 eura, tražeći novac za navodno liječenje koji je potom trošio na platformu za onlajn klađenje. Provjerili smo da li građani koji žele da pomognu sa sigurnošću znaju da će njihov novac otići u prave svrhe.

Javnost u Crnoj Gori zatečena je nedavnim slučajem manipulacije humanošću nakon što je policija u Nikšiću razotkrila zloupotrebu donacija vrijednu više od 117.000 eura. Riječ je o novcu koji je doniran za navodno liječenje, a koji je na kraju iskorišten za sasvim druge svrhe.

Da li postoji garancija da će pomoć stići na pravu adresu, pojašnjava Goran Jovanović iz fondacije “Budi human”.

“Nismo oformljeni kao organizacija da pratimo te nepravilnosti. Uočavamo da se dešavaju određene nepravilnosti u medijima gdje prolaze neki zahtjevi koji su možda već pomogli, neke situacije gdje znamo da možda ta sredstva i nisu potrebna, neke situacije kad to ne prođe kod naše organizacije pa se jave u medijima. Međutim, na nama nije da to komentarišemo, prijavljujemo, niti da se bavimo tim. niti da se bavimo tim.

Jovanović objašnjava kako funkcioniše rad njihove fondacije.

“Zahtjev se sastoji u opisu bolesti, dokumentacija koja je neophodna, znači za to dijete, prijedlogom za dalje liječenje toga djeteta i moramo da nam dostave fotografije toga djeteta sa, naravno, tim opisom bolesti i na taj način nam daju saglasnost da imamo pravo da koristimo fotografije djeteta i opis bolesti u cilju prikupljanja sredstava. Tek nakon što dobijemo pozitivno mišljenje naše komisije”, kaže Jovanović, nakon toga kontaktira Kliničko-bolnički centar Gore.

Marija Manja Jovović iz fondacije Čini dobro kazala je da oni do sada nisu imali loša iskustva.

“Ono što je činjenica i što je kod nas specifično jeste da su sve naše aktivnosti transparentne. Mi u toku trajanja istih aktivnosti informišemo javnost o rezultatima rada”, ističe Jovović i apeluje da njegujemo ovakav vid podrške.

“Pojedinačni slučajevi koji zloupotrebljavaju ovakav vid prikupljanja sredstava ne treba da nas obeshrabre, niti da dovedu u pitanje da li ovakva podrška treba da postoji. Treba da postoji, ali svi koji se odluče da na ovakav način podrže neku aktivnost ili organizaciju treba da se informišu o samoj aktivnosti organizacije”, naglašava Jovović.

Sekretar Crvenog krsta glavnog grada Dragan Božović istakao je da su oni građanima jako vidljivi, što potvrđuje, kako dodaje, 151 godina postojanja.

Koliko su česte zloupotrebe kada je riječ o humanitarnim akcijama, odgovara Božović.

“Vrlo je prisutno, da vidimo u medijima i to će trajati do tog trenutka dokle institucije ne odluče da se otvori jedan humanitarni, da kažemo, žiro račun. Trenutno u našoj evidenciji u Crvenom krstu postoji 2.244 porodice koje su se obratile zahtjevima za pomoć”, kaže Božović.

Teško je sugerisati ljudima šta da urade jer ne znamo koliko ima sredstava. Na njima je da je odlučeno jesu li voljni da pomognu, zaključuju sagovornici.

rtcg. me