Po svemu sudeći, i narednog ljeta, u odnosu na neka minula vremena, biće znatno manje stočara na planinskim katunima na području andrijevičke opštine. To potvrđuju i predsjednici mjesnih zajednica, uz konstataciju da su izražena migracija lokalnog stanovništva i nedovoljna briga države za razvoj stočarastva na sjeveru Crne Gore doprinijeli ovakvom stanju.
NA PLANINI ŠTAVNA SVE MANJE KATUNA/ D.J
Nekad su skoro sva domaćinstva iz našeg sela imala svoje ljetnje kolibe na katunu Crnogore. Pedesetih godina prošlog vijeka bilo ih je više od 40, i to u vremenima kad nije bilo ni puta ni dobre vode. Sad svega nekoliko stočara iz sela koriste planinu ljeti za ispašu stoke. Tome se nije čuditi, jer je stočni fond više nego desetkovan u odnosu na vrijeme od prije nekoliko decenija. Zato ljudi sada, nekako po inerciji, umjesto da drže stoku, planinu koriste za neku vrstu provoda – naglašava predsjednik Mjesne zajednice Košutiće Vučelja Vučeljić.
Podaci ukazuju da su u poslednjih nekoliko decenija ulagana značajna sredstva u cilju revitalizacije planinskih katuna na području opštine Andrijevica. Međutim, i pored određenih investicija koja su se ticala modernizacije i asfaltiranja puteva, elektrifikacije i rješavanja vodosnabdijevanja, broj stočara na katunima je iz godine u godinu drastično opadao. Tako je na Zeletinu, koji pripada mještanima andrijevičkog sela Ulotina, nekada sa stokom izdizalo preko 80 domaćina, a u poslednjih osam godina stočarenju na prostranim visovima ove planine ostao je vjeran samo sedamdesetosmogodišnji Milutin Šoškić. Prisjećajući se minulih vremena kada su katuni bili puni stoke, Šoškić navodi da je prava šteta što, i pored određenih pogodnosti koje pruža savremeno doba, više nema interesovanja za tradicionalna zanimanja.
Žao mi je što sam godinama jedini stočar na Zeletinu. Tako će izgleda biti i narednog ljeta. Bojim se da poslije mene ovdje zasigurno neće biti nijednog stočara. To ukazuje da društvo u cjelini nije uradilo ništa da na pravi način stimilišu mlade ljude da se bave ovim poslovima – navodi Šoškić.
I predsjednica Mjesne zajednice Konjuhe Vera Ćirić ukazuje da na andrijevičkim planinama takom ljeta boravi znatno manji broj onih koji svoju egzistenciju obezbjeđuju baveći se stočarskom proizvodnjom.
Na prostoru Konjuha sve je manje i naroda i stočara. Naš katun Mojanska rijeka je ostao pust, iako se tamo nekad sve orilo od frula čobanskih i od momačke i djevojačke pjesme. Sve to se preselilo u prošlost, iako su uslovi za život znatno modernizovani u odnosu na vrijeme kad su naši preci ovdje živjeli baveći se striktno stočarstvom i zemljoradnjom. To znači da država nije imalo dovoljno sluha da se na ovom području sačuvaju jaka gazdinstva, već je svojim činjenjem praktično raskrčmila nekadašnja stada – naglasila je Ćirić.
Predsjednica Mjesne zajednice Božiće Dragana Dubak smatra da su strategije za razvoj sjevera pogrešno kreirane i da je država glavni krivac što je stočni fond na ovom području sveden na minimum.
– Naša planina Štavna u nekim ranijiim vremenima nije imala ni puta, ni struju, niti dovedenu vodi do ljetnjih koliba, ali je uprkos tome bila puna stočara koji su držali velike buljuke stoke. Sad kada na katunu imamo sve pogodnosti koje savremeno doba pruža, od vode, struje, puteva, telefona i što šta drugog suočavamo se sa sve manjim brojem ljudi koji planinu koriste za stočarenje. To pokazuje da je država svih ovih godina stvaralo ambijent za neradnike, a ne za one koji žele da žive od svog rada – navela je Dubak.
Izvor:Dan