Search
Close this search box.

O položaju kulture i umjetnika u Crnoj Gori: Nedostaju inicijativa, duh kolektiviteta i solidarnost

Stanje u kulturi je alarmantno, a takva situacija je rezultat tridesetogodišnjih tranzicionih procesa u kojima je, u odsustvu kulturnih politika i jasnih strategija, kulturni stvaralac, posebno onaj koji stvara van javnih ustanova i državnog aparata, skrajnut na margine.

To su zaključci, koji su se iskristalisali na juče održanoj konferenciji “Položaj nezavisne kulture i njenih sudionika u Crnoj Gori – reset ili enter” koja je održana u Umjetničkom paviljonu ULUCG u Podgorici, u okviru projekta “Vidim umjetnika! slutim bolje društvo”.

Posvećena društvenoj ulozi umjetnika i njihovom socijalnom položaju, finansiranju kulturo-umjetničkih projekata i njihovog društvenog uticaja, mladim umjetnicima i ulozi lokalnih institucija kulture i njihovom kapacitetu, konferencija je okupila brojne ličnosti iz svijeta kulture. Spisku učesnika nedostajali su predstavnici Ministarstva kulture i medija, kao i još neka najavljena imena.

Kao predstavik jednog od pokrovitelja projekta Petar Đukanović i CGO je istakao nedostatak kulturnih politika i neadekvatan položaj kulture i umjetnosti u našem obrazovnom sistemu.

Medijator konferencije producent Edin Jašarović je podsjetio da je najgori period u našoj kulturi bio od 2012. do 2017. godine “kad je NVO sektor i samim tim nezavisna kulturna scena potpuno izbačen sistema finansiranja” što je ispravljeno tek na insistiranje EU. U tom periodu svjedoci smo bili potpunog marginalizovanja esnafskih umjetničkih udruženja od strane države, rekao je on. Kao problem nezavisne umjetničke scene on je istakao i činjenicu da ona dobija kritike “od ljudi koje ne zna”, a te ocjene itekako utiču na finansiranje.

Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić je apostrofirala neaktivnost i veoma nezavidan položaj umjetničkih udruženja, “čija bi uloga trebalo da je korektivna”.

– Nedostaje nam inicijativa i duh kolektiviteta i solidarnost. Mi umjetniku ne pomažemo, ne zanima nas kako živi –rekla je Karadžić konstatujući da smo po solidarnosti i aktivizmu umjetnika mnogo iza kolega iz Srbije i Hrvatske.

Umjetnici kod nas su ušli u zonu letargije, teško nam je kao društvo da se promjenimo, a čak i kad detektujemo probleme, teško reagujemo. Potrebne su nam radikalne akcije, smatra ona.

image

UČESNICI KONFERENCIJE KOJA JE IZNIJELA NIZ PROBLEMA SA KOJIM SE SUOČAVAJU UMJETNICI U CRNOJ GORI

-FOTO: SVETLANA ĆETKOVIĆ

Direktor JU “Muzeji i galerije Podgorice” Vučić Ćetković je istakao sukob interesa mnogih zaposlenih u javnom sektortu kulture, koji su istovremeno i osnovači nevladinih organizacija. Na taj način izvlače novac iz fondova i rade poslove za koji su već plaćeni parama iz budžeta, istakao je, između ostalog, Ćetković.

On je naglasio da je rad Ministarstva kulture ključan za našu umjetnost, da se moraju ograničiti ingerencije javnog i privatnog i nezavisnog sektora, a kao zamjernu umjetnicima iznio je podatak da sve manje učestvuju u javnim raspravama koje se upravo tiču njih.

Državne pare poništavaju nezavisnost

 

Grafički dizajner Srđa Dragović je kazao da rješenje za nezavisne umjetnike povezivanje, a sa njim se složila i grafička dizajnerka Arijana Kadić. Ona je bila veoma kritična prema umjetnicima, posebno mladim, ističući potpuno odsustvo aktivizma. Takođe, zamjetila im je što očekuju pomoć od države, i naglasila ako se dobijaju pare onda se ne može se govoriti o nezavisnom stavu.

Slikar Stefan Todorović je naglasio da za dublje zaključke potrebno je statistički istražiti našu kulturnu scenu.

Igor Milošević iz NVO Zid je poručio umjetnicima da uzalud čekaju da kulturne politike nešto promijene, i da moraju da se oslone na sopstvene snage.

Dekanica Fakulteta vizuelnih umjetnosti Marija Džoganović je konstatovala da je ova obrazovna ustanova pokrenula saradnju sa nekim ustanovama “sa nula para u budžetu” za svoje studente i da u tom domenu nije imala nikakvu pomoć države.

Direktor Centra za kulturu Bijelog Polja Milko Kovačević je naglasio da uloga ovih ustanova treba da bude držanje veze sa kulturnim stvaraocima, naročito mladim. On je istakao i da Bijelo Polje izdvaja najviše, tri odsto budžeta, za kulturu, i poručio da nam “treba ministarstvo kulture potpuno lišeno politike”.

izvor. dan

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor