Naš interes je da Rudnik uglja Pljevlja (RUP) radi što duže u primarnoj djelatnosti, bez zatvaranja preko noći, jer zajedno sa Termoelektranom (TE) Pljevlja trenutno predstavlja najsigurniji i najstabilniji izvor električne energije, saopštio je u intervjuu Pobjedi izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja (RUP) Nemanja Laković.

Potpuna tranzicija biće moguća tek kada pronađemo stabilnu energetsku alternativu za 220 megavata koje proizvodi TE Pljevlja i 3.000 radnih mjesta koja ovaj sistem generiše. Gašenje sistema RUP i TE Pljevlja nije realno u bliskoj budućnosti, jer RUP i TE predstavljaju ključne stubove energetske stabilnosti Crne Gore. Istovremeno, Plan tranzicije otvara prostor za održivi razvoj lokalne zajednice kroz zelene i inovativne projekte. Zato se upravljanju ključnim energetskim kompanijama u Crnoj Gori mora pristupiti ozbiljno u procesu vođenja, implementacije svih obaveza i projekata – kazao je Laković Pobjedi.

POBJEDA: Kako, prema Vašoj ocjeni, napreduje Plan za oporavak Pljevalja? Podsjetite što je predviđeno tim planom i ko ga sprovodi pored kompanije Rudnik uglja?

LAKOVIĆ: Izuzetno sam zadovoljan napretkom i realizacijom projekata u okviru Plana za oporavak Pljevalja, koji sprovodi Rudnik uglja Pljevlja u saradnji sa Vladom Crne Gore i Opštinom Pljevlja. Oko 50 odsto projekata već ulazi u fazu realizacije, dok će preostali započeti vrlo brzo.

Konačno imamo vidljive radove na terenu. Radovi se odvijaju u relativno kratkim rokovima, imajući u vidu obimne pripremne aktivnosti koje im prethode – od izrade dokumentacije, sprovođenja tenderskih procedura, do pribavljanja UT uslova. Jasno je da početku konkretnih radova na terenu prethodi ogroman trud i koordinacija svih nadležnih institucija u Crnoj Gori.

Plan za oporavak Pljevalja predstavlja temelj daljeg razvoja opštine i ambiciozan iskorak ka unapređenju kvaliteta života građana.

Projekti u okviru Plana za oporavak Pljevalja otvoreni su za sve zainteresovane investitore koji su spremni da ulažu u pravcu održivog razvoja i modernizacije lokalne zajednice.

POBJEDA: Koji su glavni projekti predviđeni sa Planom za oporavak Pljevalja i što je do sad realizovano?

LAKOVIĆ: U relativno kratkom periodu započela su dva strateški važna projekta iz Plana za oporavak Pljevalja. Krajem marta, nakon što su se stekli uslovi, počela je druga i treća faza toplifikacije grada na čiju realizaciju se čeka više decenija. Projekat toplifikacije predviđa izgradnju modernog toplovoda od TE Pljevlja do grada u dužini od 4,4 km. Ovim projektom omogućava se prelazak na ekološki prihvatljiviji sistem grijanja, što će uticati na smanjenje zagađenja posebno u zimskom periodu. Uporedo sa projektom toplifikacije započela je i izgradnja bolnice, projekat vrijedan skoro 40 miliona eura koja će obezbijediti kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu. Istovremeno, u toku je izrada glavnog projekta za zatvoreni bazen i multifunkcionalnu sportsku dvoranu, dok su pripreme za raspisivanje tendera za sportsko-rekreativni kompleks Borovičko jezero u završnoj fazi. Takođe, sredinom godine očekuje se raspisivanje tendera za projektovanje brze ceste Crnča–Pljevlja.

Novčana sredstva za ove projekte obezbijeđena su iz kapitalnog budžeta Crne Gore. U okviru Plana za oporavak Pljevalja dva projekta realizuje RUP. U završnici su procedure koje će omogućiti početak izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa „Stražica“ koji će se graditi za potrebe RUP-a. Napominjemo da će se realizacijom tog projekta unaprijediti uslovi stanovanja, stvoriti funkcionalan i savremeno uređen urbani prostor, te dati znatan doprinos stabilizaciji demografske slike grada, odnosno ublažavanju trenda iseljavanja iz Pljevalja. Dok se paralelno radi na pronalasku strateškog partnera za razvoj poslovno-turističkog kompleksa, a očekujem da ćemo uskoro raspisati tender za prodaju zemljišta sa striktnim uslovima za planirani poslovni kompleks. Plan za oporavak u potpunosti uvažava interes građana, sa jasnim ciljem: dugoročan, održiv razvoj Pljevalja i unapređenje kvaliteta života svih građana.

POBJEDA: U kojoj mjeri se ostvaruje plan poslovne transformacije RUP-a, odnosno Plan pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju? Što je urađeno u prethodnom periodu i koji su to prioriteti i projekti koji će biti realizovani i završeni u narednom periodu?

LAKOVIĆ: Kompanija sprovodi strateški plan transformacije poslovanja, oslanjajući se na sopstvene kapacitete i znanje, sa ciljem stvaranja novih, tržišno održivih biznisa. Naš cilj je jasan – što duže ostati u trenutnoj i primarnoj djelatnosti. Ali kao ozbiljni ljudi i menadžeri, koji moraju razmišljati i o budućim izazovima i planu razvoja kompanije i grada, upravo smo samoinicijativno i jedini u regionu počeli i napravili konkretne poteze.

Plan pravedne tranzicije kroz poslovnu transformaciju u ovoj godini bilježi konkretne ostvarene rezultate, čime je potvrđen značajan napredak u odnosu na prethodnu godinu, kada je prvi put predstavljen. Poseban fokus stavljen je na razvoj novih djelatnosti kroz model od 12 biznisa, sa ciljem da Rudnik uglja bude njihov inicijalni pokretač, nakon čega će oni funkcionisati kao tržišno održive i nezavisne kompanije. Među ključnim rezultatima izdvaja se građevinska služba koja ostvaruje posebno mjesto na tržištu učešćem u realizaciji strateški važnih infrastrukturnih projekata u okviru saradnje sa Eko fondom kroz projekat energetske efikasnosti, Opštinom Pljevlja na izgradnji vodovoda ,,Troje česme“ i za Elektroprivredu izvodimo sve radove koji su im potrebni – od izgradnje novog magacina do laboratorije. Projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine postao je najznačajnija referenca građevinske grupe. To je posao koji pokazuje da možemo odraditi i najzahtjevnije građevinske radove velikih infrastrukturnih projekata. Krajem jula prošle godine počelo je sa probnim radom postrojenje asfaltne baze u Bušnjima koje smo zakupili od „Vektre Jakić“, sa planom da u predstojećoj građevinskoj sezoni radi u punom proizvodnom kapacitetu. Ovim smo dodatno osnažili građevinsku grupu i potvrdili opredjeljenje da pravednu tranziciju sjevera Crne Gore vidimo kao razvojnu šansu. Zatim početak proizvodnje lične zaštitne opreme čiji tim je već u ovom mjesecu isporučio prvi kontigent opreme sa planom proizvodnje u kontinuitetu za potrebe RUP-a i šire. Na ovaj način ćemo smanjiti troškove i nećemo imati potrebu za angažovanjem eksternih nabavki. U toku je sertifikacija laboratorije koja ima savremenu opremu čime će se omogućiti pružanje usluga na tržištu.

Razvoj projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije – izgradnjom mHE ,,Durutovići“ doprinijeće povećanju udjela obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj proizvodnji električne energije u Crnoj Gori, uz korišćenje već izgrađene infrastrukture koja obuhvata lučnu betonsku branu i dio cjevovoda. Za projekat je izrađena tehnička dokumentacija, dok je u toku postupak dobijana urbanističko-tehničkih uslova za izradu tehničke dokumentacije. Predviđena instalisana snaga mHE iznosi 2,2 MW, a planirana je kao kratko derivaciono postrojenje, locirano približno 400 metara nizvodno od postojeće brane, koje bi radilo u sinhronizaciji sa mHE ,,Otilovići“. Svi parametri mHE ,,Durutovići“ su približno slični onima za mHE ,,Otilovići“, čija je realizacija projekta trenutno u toku. U skladu sa važećim zakonskim propisima RUP je pribavio neophodne saglasnosti, a Vlada Crne Gore prošle godine usvojila UT uslove za izradu tehničke dokumentacije za solarnu elektranu. U toku je izrada Analize priključenja na elektroprenosni sistem, nakon koje se ide u raspisivanje tendera za izradu tehničke dokumentacije čime će se definisati tehnička rješenja i dalji koraci za priključenje na elektroenergetsku mrežu. U elaboratu dostavljenom u sklopu projekta, priključni kapacitet bi bio 62,5 megavata. Svakako treba imati u vidu da će se tek finalnom izradom projektnog rješenja te analizama, definisati realna snaga, a time i vrijednost investicije planirane mHE „Durutovići“ i solarne elektrane RUP. Istovremeno, kroz agro aktivnosti ostvaren je rekordan nivo rekultivacije zemljišta u posljednjih 15 godina.

Pobjeda

Izvor: bizniscg.me