04.10.2026.bizniscg
Banke će, kako je predviđeno Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o potrošačkim kreditima, morati detaljnije da procjenjuju kreditnu sposobnost građana, da ranije prepoznaju probleme u otplati i da, prije prinudne naplate, pokušaju da sa dužnikom postignu dogovor, piše portal CdM.
Nacrtom, koji je pripremila Vlada, je predviđeno i pravo na povoljniju prijevremenu otplatu, stroža pravila za reklamiranje kredita, kao i mogućnost da građanin zatraži ljudsku intervenciju ako je njegova kreditna sposobnost procjenjivana automatizovano.
Jedna od najvažnijih novina odnosi se na procjenu kreditne sposobnosti. Kreditor bi morao da procjenjuje da li je vjerovatno da će građanin moći uredno da vraća kredit, a procjena ne bi smjela da se zasniva samo na kreditnoj istoriji.
„Kreditor je dužan da detaljnu procjenu kreditne sposobnosti potrošača sprovodi u interesu potrošača, radi sprečavanja prezaduženosti potrošača i neodgovorne prakse potrošačkog kreditiranja“, navodi se u nacrtu.
Pri tome, za procjenu bi se koristile relevantne informacije o prihodima, rashodima i drugim finansijskim i ekonomskim okolnostima građanina. Posebne kategorije podataka o ličnosti, kao ni podaci prikupljeni sa društvenih mreža, ne bi mogli biti korišćeni za tu svrhu.
Nacrtom se uređuje i automatizovana obrada podataka. Ukoliko kreditor koristi takvu obradu prilikom procjene kreditne sposobnosti, potrošač bi imao pravo da zatraži intervenciju čovjeka.
“To pravo uključuje mogućnost da građanin dobije jasno i razumljivo objašnjenje procjene kreditne sposobnosti, uključujući logiku i rizike povezane sa automatizovanom obradom podataka, da iznese svoje stanovište i da zatraži preispitivanje procjene i odluke o odobravanju kredita”, ističe se u nacrtu.
Kod stambenih kredita, procjena kreditne sposobnosti ne bi smjela pretežno da se zasniva na vrijednosti nekretnine ili očekivanju da će njena vrijednost rasti, osim kada se kredit koristi za izgradnju ili rekonstrukciju stambene nepokretnosti.
Nacrtom je predviđeno da bi građanin imao pravo da kredit prijevremeno otplati u bilo kom trenutku, uz pravo na umanjenje ukupnih troškova kredita za preostali period trajanja ugovora.
„Kreditor je dužan da umanjenje obračuna i primijeni bez posebnog zahtjeva potrošača“, piše u nacrtu.
Naknadu za prijevremenu otplatu kreditor bi mogao da zahtijeva samo ako ukupan iznos prijevremene otplate u periodu od 12 mjeseci prelazi 10.000 eura. Predviđeno je i ograničenje zatezne kamate i troškova zbog kašnjenja u plaćanju.
Uvode se nove obaveze kreditora prema građanima koji imaju poteškoće u izmirivanju rata.
Kreditori bi morali da uspostave procedure za rano prepoznavanje građana koji imaju ili bi mogli imati teškoće u plaćanju i da, prije pokretanja izvršnog postupka, preduzmu razumne mjere radi postizanja dogovora o naplati.
“Mjere za olakšanje otplate mogle bi obuhvatiti refinansiranje, produženje roka otplate, period počeka, smanjenje kamatne stope, konverziju valute, djelimičan oprost ili konsolidaciju duga”, naglašeno je u nacrtu.
Za građane koji se nađu u finansijskim teškoćama predviđena je i mogućnost besplatnog upućivanja na službu za savjetovanje o otplati dugova.
“Takvu javnu službu ne bi mogli obavljati kreditori, kreditni posrednici, kupci ili serviseri kredita”, dodaje se.
Pored toga uvela bi se rigoroznija pravila za oglašavanje kredita.
“Reklame bi morale biti jasne, poštene i neobmanjujuće, a bilo bi zabranjeno stvaranje pogrešnih očekivanja o dostupnosti kredita, njegovoj cijeni ili ukupnom iznosu koji građanin mora da vrati. Ako reklama sadrži kamatnu stopu ili bilo koji brojčani podatak o troškovima kredita, morala bi da sadrži i standardne informacije, uključujući efektivnu kamatnu stopu, ukupan iznos kredita, trajanje ugovora, a gdje je primjenjivo i ukupan iznos koji potrošač plaća i iznos rata”, objašnjeno je u nacrtu.
Osim toga zabranjuju se reklame kojima se građani podstiču da uzmu kredit tvrdnjom da će time poboljšati svoju finansijsku situaciju, kao i oglašavanje koje kredit predstavlja kao zamjenu za štednju ili sredstvo za povećanje životnog standarda.
Predviđena je zabrana prakse vezanja usluga u vezi sa ugovorom o kreditu. Izuzetak je, između ostalog, mogućnost da kreditor zahtijeva otvaranje ili održavanje računa ako je njegova jedina svrha povezana sa otplatom, servisiranjem ili obezbjeđenjem kredita.
CDM
Bizniscg.me
