oči Svjetskog dana nastavnika, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se obrazovni sistem u Crnoj Gori već duže suočava sa ozbiljnim kadrovskim, infrastrukturnim i finansijskim izazovima. Istovremeno, posljednji period donio je i određene pomake koji mogu doprinijeti snaženju položaja nastavnika, ali njihov stvarni domet zavisiće od dosljedne primjene i spremnosti sistema da zaštitu nastavničke profesije poveže sa njenim integritetom, kvalitetom i odgovornošću, ocijenila je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović.

– Nastavnici u Crnoj Gori, uprkos unaprijeđenom regulatornom okviru, i dalje često nemaju dovoljnu institucionalnu podršku za kvalitetno obavljanje svojih zadataka. Propisi su unaprijeđeni u dijelu zapošljavanja i zaštite nastavnog osoblja, sa ciljem obezbjeđivanja jednakih uslova za rad u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Međutim, učionica ostaje najvažniji test tih propisa, a iskustva nastavnika ukazuju na jaz između normativnih rješenja i njihove primjene, koji je posebno izražen između različitih sredina i škola – rekla je Kaluđerović.

Izmjenama Krivičnog zakonika iz septembra 2026. godine dodatno je, navodi ona, ojačana krivičnopravna zaštita nastavnika i drugih zapošljenih u obrazovno-vaspitnoj djelatnosti. CGO cijeni da je to važan korak za zapošljene koji su izloženi pritiscima i napadima, ali i za očuvanje autoriteta obrazovnih ustanova. No, veći stepen zaštite mora pratiti i veći stepen odgovornosti prema učenicima, profesiji i standardima nastavničkog poziva.

– Novi izazov predstavlja i rast broja učenika stranih državljana. Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, osnovne i srednje škole u Crnoj Gori trenutno pohađa 6.717 stranih državljana, a među najbrojnijima su učenici iz Rusije, Srbije, Ukrajine i Turske. Za djecu koja nedovoljno poznaju jezik na kojem se izvodi nastava obezbijeđena su dva dodatna časa sedmično, uz druge oblike podrške Ministarstva, Zavoda za školstvo i samih škola. Ipak, postojeći model još nije dovoljno razvijen ni ujednačen da odgovori na potrebe svih škola i učenika. Posebno su opterećene škole i odjeljenja sa većim brojem učenika kojima je potrebna dodatna jezička i druga podrška. Nastavnici se tada nalaze pred zahtjevom da istovremeno obezbijede integraciju tih učenika i održe kvalitet nastave za cijelo odjeljenje, često bez dovoljno resursa, stručne pomoći i dostupnih programa podrške. Integracija djece iz drugih govornih područja ne može biti prepuštena snalažljivosti pojedinačnih nastavnika i škola, već mora biti odgovornost sistema – navela je Kaluđerović.

Istovremeno, kako je kazala, potrebno je pažljivo pratiti primjenu odredbi Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje omogućavaju angažovanje nastavnika stranih državljana.

– Propisano je da nastavnik strani državljanin u privatnoj ustanovi koja realizuje međunarodni obrazovni program na stranom jeziku može zasnovati radni odnos i bez položenog stručnog ispita, dok stranac sa odobrenim boravkom može raditi kao nastavnik u javnoj ustanovi pod uslovima koji važe za crnogorske državljane, uključujući odgovarajuće poznavanje jezika i pisma na kojem se izvodi nastava. Takođe, licima koja su odgovarajuće obrazovanje stekla u inostranstvu omogućeno je obavljanje nastavničkih poslova nakon priznavanja obrazovne isprave i izjednačavanja inostrane kvalifikacije sa odgovarajućom kvalifikacijom u Crnoj Gori – stoji u saopštenju Kaluđerović.

CGO smatra da otvaranje obrazovnog sistema mora pratiti jednako snažna kontrola kvaliteta, kroz jasne i provjerljive standarde za sve koji ulaze u nastavničku profesiju.

– Strategija reforme obrazovanja 2025–2035 ukazuje i na potrebu suštinske promjene pristupa nastavi. Prepoznato je da nastavnici i dalje često daju prioritet prenošenju sadržaja, dok ocjenjivanje dominantno provjerava reprodukciju naučenog. Razlozi nijesu samo na strani nastavnika – inicijalno obrazovanje nije dovoljno usklađeno sa kompetencijskim pristupom, profesionalno usavršavanje nije adekvatno pratilo promjene, a formativno ocjenjivanje nije zauzelo mjesto koje bi trebalo da ima u savremenom obrazovanju – dodala je Kaluđerović.

Važan iskorak predstavlja Okvir nacionalnog kurikuluma, kao krovni dokument koji zahtijeva da se sa novom filozofijom kurikuluma usklade inicijalno obrazovanje nastavnika, njihov profesionalni razvoj, napredovanje i evaluacija.

– Međutim, najveći test reforme neće biti broj usvojenih dokumenata, već promjena koju će oni proizvesti u učionici. Zato će posebno važna biti kvalitetna evaluacija postojećeg nastavnog kadra, za šta su neophodni pouzdani i ažurni podaci. Crna Gora još nema sveobuhvatnu bazu koja bi objedinjavala relevantne podatke o obrazovanju, profesionalnom iskustvu, kvalifikacijama i stručnom usavršavanju nastavnika. Bez takvih podataka teško je voditi odgovornu kadrovsku politiku, planirati potrebe sistema i mjeriti kvalitet – navela je.

CGO smatra da jačanje nastavničke profesije zahtijeva i odlučno suočavanje sa pitanjem vjerodostojnosti stečenih kvalifikacija.

– Nadležne institucije moraju efikasno utvrđivati eventualne slučajeve diploma i kvalifikacija stečenih protivzakonito ili na drugi nedopušten način. Zaštita nastavničke profesije podrazumijeva i zaštitu onih nastavnika koji su svoje kvalifikacije stekli znanjem, radom i u skladu sa propisanim standardima. Nastavnicima je potrebna snažna institucionalna zaštita, ali i sistem koji jasno vrednuje znanje, kompetencije, profesionalni razvoj i odgovornost prema učenicima. Veća prava i veća zaštita moraju ići zajedno sa većom profesionalnom odgovornošću. Samo tako mogu voditi većem povjerenju u nastavnike, škole i obrazovni sistem u cjelini – poručila je Kaluđerović.