Ona smatra kako 31 godinu od usvajanja Deklaracije “nažalost, ne možemo reći da smo ostvarili sve ciljeve koji su u njoj proklamovani”.

“Usvajanjem Deklaracije na Žabljaku, 20. septembra 1991. godine, Crna Gora je postala prva ekološka država na svijetu. Ovom prilikom odajem priznanje poslanicima tadašnje Republike Crne Gore koji su iskazali posvećenost zaštiti životne sredine ‘u ime sopstvenog opstanka i budućnosti potomstva’. Stavljajući po strani nacionalna, vjerska, politička i druga ubjeđenja i osjećanja, naši prethodnici su znali i prihvatali da su ‘dostojanstvo i svetinja ljudskog bića organski povezani sa svetinjom i čistotom prirode'”, kazala je Đurović.

Njihov cilj je, kako je kazala, bio da donošenjem Deklaracije Crna Gora prema prirodi uspostavi državni odnos i pozove na mudrost sve ljude da spriječe ekološku katastrofu koja nam prijeti.

“Poslanice i poslanici 27. saziva crnogorskog parlamenta prošle godine su velikom većinom izglasali da se 20. septembar ubuduće obilježava kao državni praznik – Dan ekološke države, i time pokazali volju da rade na unapređenju životne sredine. Međutim, 31 godinu od usvajanja Deklaracije, nažalost, ne možemo reći da smo ostvarili sve ciljeve koji su u njoj proklamovani. Iako je Crna Gora i u Ustavu, kao najvišem pravnom aktu, definisana kao ekološka država, decenije rata, tranzicije, loših privatizacija i nedomaćinskog upravljanja prirodom, onemogućili su da postignemo postavljeni ideal”, rekla je Đurović.

Ustavna odrednica o Crnoj Gori kao ekološkoj državi u ranijem periodu, kako je ocijenila, više je doživljavana kao teret i ekonomski trošak, nego kao razvojna šansa.

“Osim globalnog problema klimatskih promjena, koji pogađa sve zemlje svijeta, Crna Gora se bori sa još mnogo neprilika u oblasti životne sredine, kao što su zagađenje vazduha, emisije štetnih gasova, veliki broj nelegalnih deponija, upravljanje otpadom i otpadnim vodama, očuvanje biodiverziteta, nelegalna gradnja, devastacija rijeka i šuma…”, kazala je ona.

Pored toga, smatra Đurović, pandemija korona virusa, rat na tlu Evrope i velika ekonomska kriza su događaji koji su potresli svijet iz temelja i spriječili ozbiljnije bavljenje pitanjima ekologije.

“Međutim, ovi problemi ne smiju biti izgovor da se ne preduzimaju potrebne mjere i aktivnosti u pravcu očuvanja životne sredine jer je to od krucijalnog značaja i za dobrobit ljudi i njihovog zdravlja. Crna Gora mora biti zemlja koja svoje postojanje i budućnost temelji na održivom razvoju, što podrazumijeva i očuvanje životne sredine. U tom kontekstu, a u skladu sa procesom evropskih integracija u kome se nalazimo već duži niz godina, naša država mora preuzeti i sprovesti zahtjevne kriterijume u cilju obezbjeđivanja efikasne zaštite životne sredine”, rekla je Đurović.

Napominje kako su današnji donosioci odluka u obavezi da nastave putem naših prethodnika koji su prije 31 godinu imali jasnu viziju i postavili temelje ekološke države Crne Gore i da kreiraju uslove da se ovaj ideal i ustavna odrednica u dogledno vrijeme ostvare.