U Izvještaju, u koji Vijesti imaju uvid, navodi se da je ostvaren dobar napredak u pravosuđu iako treba nastaviti jačati njegovu nezavisnost, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i slobodi medija, ali je broj pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije i dalje nizak i mora se povećati
Sjedište EK u Briselu, Foto: Shutterstock
Crna Gora je ispunila sva završna mjerila i dostigla završnu fazu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom (EU), ali je neophodno održati politički konsenzus i tempo reformi kako bi pripreme za članstvo bile završene na vrijeme, ocijenila je Evropska komisija (EK) u ovogodišnjem izvještaju o za Crnu Goru koji će danas biti predstavljen u Briselu.
U Izvještaju, u koji Vijesti imaju uvid, navodi se da je ostvaren dobar napredak u pravosuđu iako treba nastaviti jačati njegovu nezavisnost, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i slobodi medija, ali je broj pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije i dalje nizak i mora se povećati.
Ističe se da raste zabrinutost zbog snažnog spoljnog uticaja na medije u Crnoj Gori, dok su najranjivije društvene grupe i dalje izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
“Dugotrajna suđenja i česta odlaganja ročišta ostaju problemi u procesuiranju organizovanog kriminala”, piše u izvještaju.
Kako se dodaje, ova značajna dostignuća rezultat su kontinuirane političke posvećenosti crnogorskih vlasti strateškom cilju evropskih integracija, koji se dosljedno ističe kao ključni prioritet države, kao i sprovođenju odgovarajućih reformi.
“Oslanjajući se na pristup koji uključuje sve djelove društva, od suštinske je važnosti održati trenutni zamah kroz usmjerene napore i saradnju svih političkih partija, kako bi pripreme za članstvo u EU bile završene na vrijeme”, poručuje EK.
Kako dodaje, nakon usvajanja izmjena Zakona o izboru predsjednika Crne Gore, Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, crnogorski pravni okvir je u velikoj mjeri usklađen sa evropskim i međunarodnim demokratskim standardima, kao i pravnom tekovinom EU.
Ističe se da su i dalje potrebni određeni napori kako bi se postupilo po ključnim preostalim preporukama Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, odnosno njene Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR), kao i Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO). Postupak imenovanja predsjednika i članova Centralne izborne komisije je u toku.
“Skupština Crne Gore može da ostvaruje svoja ovlašćenja, uključujući kontrolu izvršne vlasti i učešće u zakonodavnom procesu, na uglavnom djelotvoran način”, piše u izvještaju koji se odnosi na period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine.
Tokom prvog dijela izvještajnog perioda, kako je ocijenjeno, saradnja između političkih partija omogućila je kontinuirano usvajanje zakonodavstva povezanog sa EU. Nakon međupartijskog sporazuma postignutog u julu 2026. godine, Skupština je velikom većinom usvojila prvi set ustavnih izmjena kojima se jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i Centralne banke.
“Skupština je takođe uspješno ispunila niz ključnih obaveza usmjerenih na napredak u procesu pristupanja EU. Posebno je završila izbornu reformu, usvojila izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uspostavila međupartijska nadzorna tijela, imenovala dvoje preostalih sudija Ustavnog suda i usvojila brojne zakone povezane sa pristupanjem EU na nekoliko vanrednih sjednica.”
Podsjeća se da su opozicione partije obustavile saradnju sa Vladom i vladajućom većinom u septembru, nakon što je predsjednik Skupštine (Andrija Mandić) uputio saučešće sinu osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića povodom njegove smrti. U oktobru su održani rasprava i glasanje o njegovom razrješenju, ali pokušaj smjene nije uspio.
Zakonodavni proces se oslanja na hitne procedure
EK konstatuje da je zakonodavni proces nastavio da se u velikoj mjeri oslanja na hitne procedure, posebno kada je riječ o zakonima povezanim sa pristupanjem EU.
Kako se navodi, institucije nadležne za proces evropskih integracija su uspostavljene i na zadovoljavajući način koordiniraju pristupne pregovore Crne Gore.
“Crna Gora pokazala je usredsređenost na evropsku integracionu agendu. Uprkos izlasku jedne partije (DNP) iz vladajuće koalicije početkom 2026. godine, Vlada je sprovodila svoje politike u uglavnom stabilnom okruženju i postavila pristupanje EU kao svoj centralni cilj.”
EK dodaje da je Vlada preduzela korake za jačanje zakonodavnog okvira kojim se uređuje uloga izvršne vlasti, uključujući usvajanje Zakona o Vladi, koji tek treba da odobri Skupština.
“Civilno društvo, uključujući branioce ljudskih prava, uglavnom djeluje u podsticajnom okruženju”, ocijenjeno je uz napomenu da je učešće civilnog društva u kreiranju javnih politika formalno je institucionalizovano, ali se ponekad svodi na puku proceduralnu formalnost.
U decembru 2025. godine Savjet za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija obnovio je rad prvi put od oktobra 2021. godine.
“Praksa objavljivanja javnih poziva za finansiranje projekata organizacija civilnog društva ne sprovodi se dosljedno u svim ministarstvima.”
Reforma javne uprave – smanjiti nestandardne oblike zapošljavanja
Prema izvještaju, Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti reforme javne uprave i ostvarila je dobar napredak, naročito usvajanjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o lokalnim službenicima i namještenicima, Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i odgovarajućih podzakonskih akata za sprovođenje Zakona o državnim službenicima i namještenicima na centralnom nivou.
Preporučuje se da Crna Gora treba da nastavi napore na daljem jačanju upravljanja ljudskim resursima i njihovog planiranja, kako bi se obezbijedilo redovno popunjavanje upražnjenih radnih mjesta i primjena novog okvira kompetencija.
Preporuke Evropske komisije iz prošle godine uglavnom su sprovedene«, navela je EK ističući da u narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da dodatno ojača koordinaciju reforme javne uprave kroz djelotvorno praćenje i snažnije političko usmjeravanje, efikasno sprovodi Zakon o slobodnom pristupu informacijama i uspostavi funkcionalan sistem upravnog nadzora. Potrebno je i da ojača profesionalnu državnu službu zasnovanu na zaslugama i stručnosti, dosljednom primjenom zapošljavanja prema tim kriterijumima u okviru novog sistema kompetencija, smanjenjem broja imenovanja vršilaca dužnosti i nestandardnih oblika zapošljavanja, unapređenjem planiranja i praćenja ljudskih resursa, kao i jačanjem sistema ocjenjivanja učinka i profesionalnog razvoja”, navodi se.
Jedna od preporuka je i da Crna Gora obezbijedi djelotvornu primjenu novih zakonskih odredbi kojima se jača srednjoročni budžetski okvir, uključujući usvajanje i primjenu relevantnih podzakonskih akata i metodologija koje se odnose na budžetski kalendar, procjenu troškova strateških dokumenata, povezivanje strateškog planiranja i budžetiranja, periodično izvještavanje o izvršenju budžeta i pripremu građanskog budžeta.
Poglavlje 23 – obezbijediti djelotvornu primjenu ustavnih izmjena
Kad je riječ o Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava), EK je ocijenila da Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda u ovoj oblasti i ukupno je ostvarila dobar napredak.
“Posebnu pažnju sada treba posvetiti djelotvornom sprovođenju zakonodavnih reformi, kao i daljem jačanju administrativnih kapaciteta u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode medija i temeljnih prava”, piše u izvještaju.
Podsjeća se da je Crna Gora usvojila izmjene Ustava kojima se jača nezavisnost Sudskog i Tužilačkog savjeta, u potpunosti u skladu sa preporukama Evropske unije i Venecijanske komisije.
Pored toga, Crna Gora usvojila je izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu i Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, čime su obuhvaćene preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i GRECO-a.
“Crna Gora imenovala je sudije Ustavnog suda, čime je ponovo obezbijeđen njegov puni sastav i ojačano njegovo djelotvorno funkcionisanje”, navodi se.
EK dodaje i da su imenovana dva člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika i tri člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, što je doprinijelo efikasnijem funkcionisanju tih tijela.
“Institucionalna stabilnost i rukovođenje Vrhovnim sudom, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Specijalnim državnim tužilaštvom dodatno su unaprijeđeni kroz ciljane reforme.”
Preporuke Evropske komisije iz prošle godine uglavnom su sprovedene.
“U narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da obezbijedi djelotvornu primjenu ustavnih izmjena kroz usklađivanje odgovarajućeg zakonodavstva, naročito Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu, kao i imenovanje članova Sudskog i Tužilačkog savjeta”, piše u izvještaju.
Crna Gora, kako se dodaje, treba da nastavi da jača nezavisnost pravosuđa i obezbijedi potpunu i djelotvornu primjenu unaprijeđenog strateškog i zakonskog okvira, uključujući Ustav, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima koji se odnose na nezavisnost, odgovornost, stalnost sudijske funkcije, nepristrasnost, integritet, efikasnost i profesionalnost pravosudnog sistema.
Preporučuje se i nastavak unapređenja ukupne efikasnosti pravosudnog sistema, uključujući jačanje kadrovskih, finansijskih, infrastrukturnih i informaciono-komunikacionih kapaciteta, kao i obezbjeđivanje pune primjene Plana racionalizacije sudskog sistema i Strategije digitalizacije pravosuđa.
Borba protiv korupcije – usvojiti preostale izmjene Ustava
“Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti borbe protiv korupcije. Ostvaren je dobar napredak u sprovođenju reformi”, ocijenila je EK podsjećajući da je u toku postupak usvajanja dva seta ustavnih izmjena.
U Skupštini su već obavljena dva od tri potrebna glasanja o ustavnim izmjenama kojima se ukida imunitet predsjednika Vlade i ministara za sva krivična djela povezana sa korupcijom.
Pored toga, Skupština je sprovela prvo od tri neophodna glasanja o ustavnim izmjenama kojima se odgovara na ključnu preporuku Venecijanske komisije, uvođenjem prethodne provjere integriteta kandidata za predsjednika Vlade i ministre.
Oba seta izmjena tek treba da budu konačno usvojena u Skupštini.
“Njihovo usvajanje predstavljaće značajno dostignuće, jer će se time odgovoriti na dugogodišnje preporuke GRECO-a i Venecijanske komisije.”
Skupština je, kako navodi EK, usvojila izmjene zakonskog okvira kojim se uređuje finansiranje političkih partija i izbornih kampanja, kako bi se odgovorilo na ključne preporuke GRECO-a i OEBS/ODIHR-a u pogledu obuhvata, jasnoće i sprovođenja tih propisa.
Crna Gora je takođe usvojila izmjene Zakona o sprečavanju korupcije i Zakonika o krivičnom postupku, kao i novi Zakon o zaštiti zviždača i novi Zakon o oduzimanju imovine.
“Ti propisi usklađeni su sa evropskim standardima i najboljom praksom i odgovaraju na preporuke Venecijanske komisije i GRECO-a.”
Imenovan je novi direktor Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) u punom mandatu, čime je unaprijeđeno funkcionisanje te institucije.
Institucionalni okvir za sprečavanje korupcije i borbu protiv nje je uspostavljen. Broj zaposlenih i kapaciteti institucija koje se bave borbom protiv korupcije su povećani, ali su Specijalnom državnom tužilaštvu i dalje potrebni dodatni resursi.
“Rezultati u borbi protiv korupcije poboljšani su kada je riječ o pravosnažnim sudskim odlukama i osuđujućim presudama u predmetima visoke korupcije.”
EK ističe da složenost istraga i optužnica pokazuje posvećenost tužilaštva i organa za sprovođenje zakona u procesuiranju najtežih slučajeva, a djelotvornost i koordinacija tužilačkih i policijskih institucija u oblasti borbe protiv korupcije nastavile su da se poboljšavaju.
“Međutim, broj pravosnažnih osuđujućih presuda i dalje je nizak i mora se povećati”, upozorava EK.
Potrebni su, kako dodaje, i dodatni napori kako bi se ubrzalo sprovođenje strateškog okvira.
EK ističe da u narednoj godini Crna Gora posebno treba da nastavi potpunu i djelotvornu primjenu unaprijeđenog strateškog i zakonskog okvira, uključujući konačno usvajanje ustavnih izmjena, kao i da ojača prevenciju, transparentnost i odgovornost u visokorizičnim oblastima, između ostalog obezbjeđivanjem operativnih kapaciteta i finansijske nezavisnosti ASK-a. Ukazuje se i da treba nastaviti poboljšavati rezultate u proaktivnom sprovođenju istraga, krivičnom gonjenju i donošenju osuđujućih presuda za korupciju, posebno na visokom nivou.
“Crna Gora treba hitno da ojača djelotvornu primjenu postojećeg krivičnog zakonodavstva od strane državnog tužilaštva i sudova, obezbijedi efikasne i odvraćajuće kazne, riješi problem odugovlačenja krivičnih postupaka i hitno unaprijedi kadrovske kapacitete i uslove rada Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.”
Potrebno je i obezbijediti potpunu primjenu unaprijeđenog zakonskog okvira o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, uz postupanje po ključnim preporukama OEBS/ODIHR-a i GRECO-a, i nastaviti njegovo usklađivanje sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima.
Temeljna prava – najranjivije grupe i dalje izložene diskriminaciji
EK je navela da je zakonodavni i institucionalni okvir u oblasti temeljnih prava uglavnom je uspostavljen, a Crna Gora nastavlja da u velikoj mjeri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava.
Međutim, kako ističe, potrebni su dodatni napori kako bi se taj okvir u potpunosti sprovodio i obezbijedio pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ranjive grupe.
“Crna Gora treba da nastavi usklađivanje zakonskog okvira sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Najranjivije društvene grupe, uključujući Rome i Egipćane, osobe manjinskog rasnog ili etničkog porijekla, osobe sa invaliditetom i LGBTIQ+ osobe, i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i krivičnim djelima počinjenim iz mržnje.”
Preporuke Evropske komisije iz prošle godine djelimično su sprovedene, a neke su i dalje važeće.
U narednoj godini Crna Gora, kako se navodi, posebno treba da nastavi da ostvaruje značajan napredak u sprovođenju svih preostalih preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja (CPT), Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) i Grupe eksperata za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (GREVIO) i uloži dodatne napore u sprovođenje Strategije za unapređenje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori i ispuni obaveze preuzete Poznanjskom deklaracijom.
Potrebno je i da obezbijedi punu primjenu novog zakona usklađenog sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka (GDPR), kao i zakona usklađenog sa Direktivom o zaštiti podataka u sprovođenju zakona, uključujući usklađivanje nacionalnog pravnog okvira sa novim propisima.
Takođe, potrebno je u potpunosti primjenjivati i dodatno izmijeniti novi Zakon o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim i međunarodnim standardima.
Sloboda izražavanja i sloboda medija – zabrinutost zbog spoljnjeg uticaja
Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja. Ostvaren je dobar napredak u sprovođenju reformi, piše u izvještaju.
“Crna Gora nastavlja da sprovodi politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima i medijskim radnicima, dok je potrebno usvojiti posebno zakonodavstvo koje se odnosi na strateške tužbe protiv učešća javnosti (SLAPP). Transparentnost medijskog vlasništva unaprijeđena je uspostavljanjem javnog registra, ali i dalje postoje nedostaci kada je riječ o onlajn medijima.”
EK podsjeća da je Skupština imenovala nove članove Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) i Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i usvojen je novi zakon kojim se domaće zakonodavstvo usklađuje sa evropskim propisima o digitalnim uslugama.
“Pristup informacijama mora biti djelotvorno garantovan kroz punu primjenu unaprijeđenog zakonskog okvira.”
Nastavljeno je sprovođenje nacionalne medijske strategije, a Crna Gora i dalje ima pluralističko medijsko okruženje i obezbjeđuje odgovarajuće zakonske garancije slobode izražavanja, kao i uslove koji omogućavaju medijima da rade slobodno, nezavisno i profesionalno.
“Iako je transparentnost medijskog vlasništva unaprijeđena, povećana je zabrinutost zbog snažnog spoljnog uticaja na medije u Crnoj Gori”, upozorava EK.
Preporuke Evropske komisije iz prošle godine u potpunosti su sprovedene, a u narednoj godini Crna Gora posebno treba da nastavi da obezbjeđuje brzu i djelotvornu zaštitu novinara od svih oblika nasilja, kroz postupanje policije, tužilaštva i sudova, uz davanje prioriteta istragama i sudskom postupanju u važnim starim, neriješenim slučajevima i obezbijedi punu primjenu medijskog zakonodavstva i da sve buduće zakonske izmjene očuvaju ostvareni napredak, posebno u pogledu zaštite nezavisnosti Savjeta RTCG-a i Savjeta AMU-a. Crna Gora, poručuje EK, treba da nastavi sprovođenje svih propisa koji se odnose na medije i dalje usklađuje nacionalno medijsko zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, uključujući Evropski akt o slobodi medija.
Poglavlje 24 – smanjiti rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala
EK ističe da Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti.
»Ostvaren je dobar napredak, naročito u usklađivanju vizne politike, kao i u razvoju kapaciteta za upravljanje granicama kroz postavljanje nove opreme, završetak izgradnje nove infrastrukture i zapošljavanje dodatnog osoblja u graničnoj policiji”, piše u izvještaju.
Crna Gora je, kako se podsjeća, izmijenila uredbu o viznoj politici kako bi je do 31. oktobra 2026. godine u potpunosti uskladila sa listom trećih zemalja čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u EU.
Preporuke Evropske komisije iz prošle godine uglavnom su sprovedene, a u narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da dodatno ojača kapacitete za upravljanje granicama završetkom izgradnje granične infrastrukture i nabavkom opreme za nadzor granice i preduzme odlučne korake za povećanje i unapređenje prihvatnih kapaciteta za podnosioce zahtjeva za međunarodnu zaštitu.
Potrebno je i da smanji rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u organe za sprovođenje zakona, uključujući graničnu policiju i pravosuđe, kroz sprovođenje snažne politike prevencije i integriteta, kao i obezbjeđivanje odlučnog sudskog odgovora na otkrivene slučajeve.
Borba protiv teškog i organizovanog kriminala – povećati efikasnost krivičnog gonjenja i sudskog odlučivanja
EK smatra da Crna Gora ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti borbe protiv teškog i organizovanog kriminala i da je ostvaren dobar napredak imenovanjem direktora Uprave policije u punom mandatu u decembru 2025. godine i četiri pomoćnika direktora policije u julu 2026. godine.
Napredak je ostvaren i zapošljavanjem dodatnih službenika u Specijalnom policijskom odjeljenju, Kancelariji za povraćaj imovine, Finansijsko-obavještajnoj jedinici i Kancelariji za upravljanje imovinom.
U aprilu 2026. godine završena je izgradnja dugo očekivanih novih prostorija za Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje.
Preporuke Evropske komisije iz prošle godine u velikoj mjeri su sprovedene, a u narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da poveća efikasnost krivičnog gonjenja i sudskog odlučivanja u predmetima teškog i organizovanog kriminala, posebno u slučajevima pranja novca.
EK ističe da je potrebno riješiti problem dugotrajnih suđenja i čestih odlaganja ročišta u predmetima organizovanog kriminala, obezbijediti da sudovi i tužilaštvo primjenjuju ključne pravne koncepte, poput samostalnog krivičnog djela pranja novca, nezavisno od prethodnog krivičnog djela, kao i standarde kvaliteta dokaza.
Takođe, potrebno je obezbijediti zapljenu i oduzimanje imovine stečene kriminalom kroz sistematsko praćenje tokova novca, efikasno sprovođenje posebnih istražnih mjera i dosljednu primjenu postupka proširenog oduzimanja imovine.
Preporuka je i da se popune preostala upražnjena radna mjesta u Specijalnom policijskom odjeljenju, Specijalnom državnom tužilaštvu, Višem sudu u Podgorici, Kancelariji za upravljanje imovinom i Finansijsko-obavještajnoj jedinici, kao i da reorganizuje organizacionu jedinicu zaduženu za posebne istražne mjere.
Potrebno je obezbijediti i da sva oduzeta roba i predmeti, uključujući narkotike, budu sistematski evidentirani prema standardizovanoj metodologiji.
U izvještaju se podsjeća da su pristupni pregovori sa Crnom Gorom otvoreni su u junu 2012. godine. Do sada su otvorena sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je 21 privremeno zatvoreno. Savjet Evropske unije osnovao je u aprilu 2026. godine posebnu radnu grupu za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore.
