Poslije premijerskog sata predsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić odgovaraće u parlamentu na devet poslaničkih pitanja, što je moguće da traje duže od tri sata.

Poslanica Demokratske Crne Gore Tamara Vujović pitaće šefa crnogorske diplomatije da li dijeli mišljenje premijera Abazovića da o inicijativi Open Balkan ֦nema nijednog argumenta protiv te da je ona, kako je kazao “manje granica, manje šverca”. Poslanicu Vujović, između ostalog, interesuje da li ministar Krivokapić misli da bi Crna Gora pristupanjem ovoj inicijativi, skrenula fokus i na neki način se udaljila od puta i ispunjavanja kriterijuma i mjerila na putu ka punopravnom članstvu u EU.

Poslanica Demokratskog fronta Jelena Božović upitaće Krivokapića kada će Vlada Crne Gore povući odluku o protjerivanju ambasadora Republike Srbije Vladimira Božovića.

Poslanika DPS-a Nikolu Janovića interesuje kakve će aktivnosti ministar Krivokapić preduzeti povodom popunjavanja diplomatsko-konzularne mreže države Crne Gore, s obzirom da zahvaljujući politici prethodne Vlade u oblasti vanjskih poslova naša zemlja, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU ima samo devet aktivnih ambasadora u svijetu.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković pitaće kakav je stav šefa crnogorske diplomatije prema najavljenoj pośeti Srbiji premijera Dritana Abazovića koja će se realizovati 29. juna i kakav je danas odnos Crne Gore i Srbije, te kakva su njegova očekivanja od ove posjete?

Povodom najave Vlade da će u vezi sa inicijativom Otvoreni Balkan, biti formirane radne grupe u kojoj bi predstavnici više ministarstava procjenjivali usklađenost pomenute inicijative, poslanica Vuković će pitati ko će sačinjavati radnu grupu i po kojim kriterijumima će se birati njeni članovi, odnosno koje kompetencije će morati da zadovoljavaju, te kada će javnost Crne Gore moći da se upozna sa nalazima Radne grupe budući da je stvorena konfuzija oko ovog pitanja.

Poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić upitaće šefa crnogorske diplomatije na koje probleme je mislio kada je rekao da Crna Gora zna i najbolje razumije ukrajinski narod, jer ima sličnih problema sa velikim susjedom tj. Srbijom, istorijski kao Ukrajina sada sa Rusijom, s obzirom, kako je istakao Milačić, da su građani Crne Gore i Srbije uvijek bili u dobrim odnosima.

Imajući u vidu činjenicu da je Krivokapić od trenutka stupanja na dužnost imao intenzivnu diplomatsku aktivnost, poslanik Socijaldemokratske partije Adnan Striković pitaće ministra vanjskih poslova kakav je njegov utisak nakon brojnih susreta sa zvaničnicima EU i NATO-a, posebno vezano za poziciju Crne Gore u procesu evropskih integracija i njene pozicije u Alijansi, te da li vjeruje da je ova Vlada dovoljno svjesna prilike koja se ukazala našoj zemlji kroz uvođenje takozvane brze trake na evropskom putu i time mogućnosti da postane prva naredna članica Unije, što su, kako je naveo Striković, u više navrata nagovijestili visoki zvaničnici EU.

Poslanika Liberalne partije Andriju Popovića interesuje šta će 43. Vlada preduzeti u cilju poboljšanja statusa crnogorske dijaspore koju je, kako je istakao Popović, prethodna Vlada dovela u nezavidan i nikada gori položaj.

Poslanik Liberalne partije upitaće Krivokapića da li razmišlja o konačnom rješavanju statusa naših iseljenika poput ostalih demokratskih evropskih država, a koje bi podrazumijevalo državljanstvo i pravo glasa po rođenju i porijeklu, zastupljenost naše dijaspore u crnogorskom Parlamentu, pravo glasa u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore u svijetu, pravo naših iseljenika da biraju Savjet za saradnju sa dijasporom, kao i uspostavljanje ministarstva dijaspore u okviru crnogorske Vlade.

Poslanika Demokratskog fronta Dragana Bojovića interesuje kojim pravnim aktom države Crne Gore je propisano da se Ministarstvo vanjskih poslova bavi pitanjima crkvene autonomije i crkvene autokefalije, istakavši da se Krivokapić 14. i 15. maja ove godine u Berlinu, u odvojenim susretima sa šefovima diplomatija dvije zemlje, intenzivno bavio upravo ovim pitanjima, i time, kako je naveo Bojović, nastupio više kao svešteno lice ili teolog, nego kao ministar vanjskih poslova.

izvor: CdM