Kosovo odavno nosi epitet najmlađe evropske nacije, a prošlogodišnje ukidanje viza povećalo je mobilnost mladih.
Ekonomija Kosova je izuzetno uvoznog karaktera, što je čini ranjivom na vanjske faktore (Fatos Bytyci / Reuters)
Sanadin Voloder
Građani Kosova su u i novu 2025. godinu ušli sa čestim nestancima struje, što je utjecalo da dio dijaspore skrati odmor. I kampanja za parlamentarne izbore uveliko je počela.
Ekonomija Kosova je izuzetno uvoznog karaktera, što je čini ranjivom na vanjske faktore, posebno na inflaciju i kretanje dijaspore. Zbog oslabljenog kapaciteta mreže i povećane potrošnje struje tokom zime, redukcije otežavaju svakodnevni život građana.
“Nedostatak struje je konstantni problem građana Kosova, pogotovo u Prizrenu i Dragašu. Zbog ovog problema građani osjećaju da su zapostavljeni od strane države jer ne mogu normalno živjeti i razvijati biznis. To za posljedicu ima i iseljavanje. Osjeća se velika nesigurnost i nemogućnost planiranja i organizovanja kako pojedinca, tako i poslovnih subjekata”, kaže Sanel Haliti, sarajevski student ekonomije koji radi u sektoru prodaje autoklima.
Halid Karadolami je profesor u Medicinskoj školi u Prizrenu te je u svakodnevnom kontaktu s mladima i u diskusiji oko toga šta se danas zahtijeva i očekuje od njih.
“Kao i u ostatku Balkana, i na Kosovu je sve jača pojava da mladi žele da što manje uče, a da sve znaju, te traže budućnost izvan domovine. Gotovo svi moji učenici, bilo da su dobri ili oni malo manje dobri, planiraju da poslije završene srednje škole napuste Kosovo. Oni bolji planiraju da upišu fakultete u okolnim zemljama, gdje poslije školovanja ostaju da rade. Oni slabiji još u toku školovanja pohađaju strane jezike, najčešće njemački, i odlaze”, kaže Karadolami.
Najmlađa populacija u Evropi
Kosovo odavno nosi epitet najmlađe evropske nacije, a prošlogodišnje ukidanje viza povećalo je mobilnost mladih.
“Kada je riječ o zastupljenosti mladih u politici na Kosovu, situacija varira među zajednicama. Na primjer, većinska albanska zajednica ima stotine mladih političara i aktivista. Njihova afirmacija temelji se na činjenici da je sama Republika Kosovo osnovana i izgrađena zahvaljujući glasu i borbi omladine koja se suprotstavila beogradskom režimu.
Kada govorimo o bošnjačkoj zajednici, uključenost mladih u politiku je ograničena. Ovo stanje proizlazi iz nekoliko faktora, kao što su nedovoljno poznavanje albanskog jezika, negativna percepcija politike među građanima koja je često predmet kritike, kao i psihološki faktori poput manjka samopouzdanja i straha od neuspjeha”, kaže Musa Bajmak, student u Prizrenu.
Ističe pozitivan trend da mladi političari i aktivisti iz svih zajednica na Kosovu sve više surađuju.
“Mladi su motivirani da rade zajedno, s primarnim ciljem izgradnje stabilne budućnosti za sve građane Kosova. Umjesto raspravljanja o prošlosti i podjelama, mladi se fokusiraju na zajedničke interese i na izgradnju bolje budućnosti. Činjenica je da su mladi najveći potencijal Kosova, ali potrebno je da zauzmu više prostora u društvenim procesima. Smatram da albanski i bošnjački narod predstavljaju novi faktor mira i promjena na Balkanu. Mladi iz ove dvije zajednice imaju potencijal, snagu i volju da djeluju zajedno. Vjerujem da bi Balkan mogao doživjeti značajan update kada bi se više toga prepustilo mladima”, poručuje Bajmak.
Studentski standard i obrazovni sistem je jedno od osnovnih društvenih pitanja tranzicijskih i postkonfliktnih društava.
“Kada je riječ o studentskom standardu i samom kvalitetu studiranja na Kosovu, mora se priznati da je ovo oblast koja bilježi značajan napredak. Pored Univerziteta u Prištini, koji je jedan od najvećih univerziteta za albanski narod i privlači studente ne samo s Kosova, već i iz regiona, Kosovo ima i nekoliko istaknutih privatnih univerziteta s visokim standardima. Ovi univerziteti su često u rangu s evropskim i američkim obrazovnim institucijama. Među njima se izdvajaju Univerzitet AAB i Univerzitet za biznis i tehnologiju (UBT)”, pojašnjava Bajmak.
Kao student UBT-a, ističe da je taj univerzitet prepoznat po svojoj posvećenosti kvalitetu i inovacijama, što potvrđuje njegovo rangiranje na listi Times Higher Education.
“Inovacijski kampus UBT-a, najveći te vrste na Kosovu, posjeduje više od 40 suvremenih laboratorija i najveću biblioteku u zemlji. Također, UBT je jedini kosovski član Svjetske asocijacije inovacijskih parkova. Kosovo je svjesno svog potencijala kao zemlje s najmlađom populacijom u Evropi i kontinuirano unapređuje oblasti u kojima su mladi zastupljeni. Visoko obrazovanje na Kosovu dostupno je na albanskom, bosanskom, srpskom, engleskom i turskom jeziku što pokazuje poštovanje i njegovanje prava nevećinskih zajednica. Za mlade najveći izazov dolazi nakon završetka studija, a to je pitanje zapošljavanja”, dodaje Bajmak.
Devize iz dijaspore i siva ekonomija
Priliv deviza iz dijaspore nadoknađuje nedostatak proizvodnje i izvoza.
“Dijaspora je jedan od glavnih izvora prihoda, pored turizma. Gotovo polovina stanovništva Kosova praktično radi izvan domovine. Nema kuće i naselja koje nema nekog u dijaspori. Nakon prošlogodišnjeg ukidanja viza za EU, sve je više onih koji idu na privremeni rad.
Na Kosovu je jako mali broj fabrika, strane investicije su minimalne zbog zategnutih političkih odnosa. Dijaspora je u stvarnosti infuzija za kosovsku ekonomiju. Njihov dolazak ljeti ili tokom novogodišnjih praznika ima za posljedicu pojačanje ekonomskih parametara”, kaže Edis Jonuzi, medicinski radnik u privatnom sektoru.
Ekonomija na Kosovu je i dalje u većoj mjeri u sivoj zoni, što se održava i na neplansku gradnju.
“S druge strane imamo procvat sive ekonomije koja se manifestuje kroz intenzivnu gradnju, posebno u Prizrenu koji je turistički centar Kosova. U opticaju je ogromna količina novca čije porijeklo nije poznato i koji je stavlja u platni promet kroz građevinarstvo i usluge”, pojašnjava Jonuzi.
