Rat u Ukrajini – 93. dan.
Rusija sprovodi “deportaciju i masovno ubijanje civila u Donbasu”, rekao je Zelenski sinoć.
“Sve ovo (…) je očigledna politika genocida koju sprovodi Rusija”, rekao je ukrajinski predsjednik.
U toku je velika ruska ofanziva na istoku Ukrajine. Ruske snage napale su više od 40 ukrajinskih gradova i mjesta.
Ukrajinski ministar Dmitro Kuleba u Davosu je prozvao NATO i zatražio hitnu pomoć SAD-a.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu koja stanovnicima okupiranih područja Ukrajine olakšava sticanje ruskog državljanstva.
Rusija traži ukidanje svih sankcija kao preduslov za omogućavanje koridora za brodove sa žitaricama koji bi krenuli iz Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da Moskva želi da uni[ti Donbas te da je situacija u toj istočnoj regiji ekstremno teška: “Sva preostala snaga ruske vojske sada je koncentrirana na ovom području.”
Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena sprema se da pošalje Ukrajini oružje koje ta napadnuta zemlja već neko vrijeme traži kao prioritet broj jedan – napredne sisteme dalekometnih raketa.
Kako javlja CNN, SAD naginje prema slanju tih sistema a kao dijela većeg paketa vojne i bezbjednosne pomoći Ukrajini. Konačna odluka mogla bi biti najavljena sljedeće sedmice.
Naime, najviši ukrajinski zvaničnici, uključujući predsjedika Volodimira Zelenskog, posljednjih sedmica mole SAD i njihove saveznike da Ukrajini pošalju višecijevne bacače raketa (MLRS). Takvi američki sistemi mogu ispaliti seriju raketa dometa više stotina kilometara, što je znatno više od bilo kojeg oružja kojim Ukrajina trenutno raspolaže. Ukrajinci, naime, tvrde da bi to oružje moglo donijeti prevagu u borbi protiv ruskih okupatora.
Još jedno oružje koje Ukrajina traži je HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System), visoko mobilni sistem koji može da ispaljuje seriju raketa kakve koriste i višecijevni bacači raketa.
Rusija je, podsjetimo, posljednjih sedmica, sve svoje snage fokusirala na istočnu regiju Donbas. Ukrajinci su se tamo našli suočeni s ruskom premoći u ljudstvu i naoružanju.
Bajdenova administracija dosad se nećkala oko slanja takvog oružja zbog strahova da bi Ukrajinci mogli da koriste te sisteme za ofanzivne napade na ruskoj teritoriji, rekli su američki zvaničnici za CNN.
U granatiranju Harkova, drugog najvećeg grada Ukrajine, ubijeno je osmoro ljudi, među njima i petomjesečna beba. Sedamnaest osoba je povrijeđeno.
Još troje ljudi ubijeno je u ruskim napadima u i oko Lisičanksa, istočnog grada na koji, uz Severodonjeck, ruske snage posljednjih dana fokusiraju svoje napade.
U sjevernoj regiji Harkov, guverner Oleg Sinehubov, rekao je da su u granatiranju grada Balaklije ubijena dva muškarca u dobi od 64 i 82 godine, a još desetero ljudi je povrijeđeno, uključujući devetogodišnju djevojčicu.
Ukrajinski zvaničnici navode da ruske snage i dalje pokušavaju da napreduju u području Severodonjecka, jedinog preostalog dijela Luganska pod kontrolom ukrajinske vlade.
Sud u Moldaviji sinoć je bivšem predsjedniku i proruskom opozicion čelniku Igoru Dodonu odredio 30-dnevni kućni pritvor, kako bi tužiteljstvu omogućio da istraži optužbe za korupciju i izdaju.
Okružni sud u četvrti Ciocana u glavnom gradu Kišinjevu donio je odluku dva dana nakon što je Dodonova kuća pretresena, a njemu određen 72-satni pritvor.
Obraćajući se medijima nakon sudske rasprave, Dodon je izjavio da je sudija izvršavao “politički nalog” prozapadne predsjednice Maie Sandu, koja ga je pobjedom na izborima naslijedila 2020. godine. Rekao je i da nema nikakvu imovinu osim one koju je zvanično prijavio.
Moldavska vlada je odbacila tvrdnje o političkom uplitanju, a ministar pravosuđa Sergiu Litvinenko je izjavio da će se slučaj voditi “strogo u skladu sa zakonom”.
Dodonovo hapšenje dolazi u trenutku kada su odnosi između Moskve i Kišinjeva sve zategnutiji.
Kremlj je ranije izrazio zabrinutost zbog vijesti da je Dodon pritvoren, a portparol Dmitrij Peskov je pozvao moldavske vlasti da poštuju njegova prava.
Posljednjih mjeseci ruski separatisti u moldavskoj regiji Pridnjestrovlje okrivljuju susjednu Ukrajinu za “pucnjave, eksplozije i upade bespilotnih letilica”, što izaziva bojazan da bi Moldavija mogla biti uvučena u sukob u Ukrajini, navodi Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sinoć je izrazio negodovanje zbog podjela unutar Evropske unije kada je riječ o novim sankcijama protiv Rusije te upitao zašto je nekim zemljama dopušteno da blokira plan.
– Koliko će još sedmica Evropska unija pokušavati da dogovori šesti paket – upitao se Zelenski u obraćanju kasno uveče, ističući da Rusija dnevno za snabdijevanje energentima od 27-članog bloka prima milijardu eura.
Naime, kako podsjeća Rojters, Unija raspravlja o šestom krugu mjera protiv Rusije, uključujući i embargo na uvoz ruske nafte. Za takav potez potreban je konsenzus svih zemalja članica, ali Mađarska se za sada protivi toj ideji s obrazloženjem da bi njena ekonomija pretrpjela prevelike štete.
– Naravno da sam zahvalan onim prijateljima koji zagovaraju nove sankcije. Ali odakle moć ljudima koji blokiraju ovaj šesti paket? Zašto im je dopušteno da imaju toliku moć – upitao je Zelenski.
Zvanični Berlin se nada da će razgovori o novom krugu sankcija uskoro biti dovršeni, ali to neće biti tema na samitu čelnika EU-a sljedeće sedmice, rekao je jedan njemački zvaničnik u srijedu.
U izjavama ukrajinskog predsjednika drugi dan zaredom prisutna je zaoštrena retorika kada je u pitanju pristup svijeta ratu u Ukrajini.
– Pritisak na Rusiju doslovno je pitanje spašavanja života. A svaki dan odugovlačenja, slabosti, raznih sporova ili prijedloga da se “pacifira” agresor, samo znači da će više Ukrajinaca biti ubijeno – rekao je Zelenski.
U srijedu su ga naljutili prijedlozi o ustupcima Kijeva za postizanje mira, rekavši da ideja odiše pokušajima smirivanja nacističke Njemačke 1938. godine.
Ponovio je i pritužbe da svijet nije uspio da potpuno izoluje ruski bankarski sistem, kao i da nije dovoljno brzo Ukrajini dostavio teško naoružanje.
Izvor: Pobjeda
