U novom izvještaju Ujedinjenih nacija navodi se da zagađenje okoline doprinosi većem broju smrtnih slučajeva širom svijeta nego kovid-19.

Dejvid Bojd, posebni izvestilac UN-a je u izveštaju, objavljenom u utorak, iznio podatak po kojem su najmanje devet miliona prevremenih smrti prouzrokovali zagađenje ili toksini iz okoline, što je, kako se pretpostavlja, dvostruko više od broja smrtnih slučajeva evidentiranih u prvih 18 meseci pandemije kovida-19.
U izveštaju piše i da u svijetu od bolesti povezanih sa zagađenjem okoline umire svaki šesti stanovnik naše planete, što je 15 puta više od broja smrtnih slučajeva od nasilja.
-‘Kada je riječ uopšte o zagađenju okoline, preuranjenoj smrti najviše doprinosi zagađenje vazduha. ‘U izveštaju se procjenjuje da ono uzrokuje oko sedam miliona smrtnih slučajeva godišnje.
Najviše smrti povezanih sa zagađenjem pretežno je evidentirano u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Tamo je ono odgovorno za više od 90 posto smrtnih slučajeva u populaciji.
‘U posebnoj su opasnosti radnici koji su direktno izloženi štetnim materijama. Godišnje ih umre više od 750.000 zbog izloženosti isduvnim gasovima, azbestu i zagađenju vazduha sitnim lebdećim česticama.’
Bojd je napisao da rešavanje ovog problema može biti ogroman izazov, jer, prema njegovim riječima, on proizlazi iz kombinacije postojećih i novih prijetnji.
Većina hemikalija iz grupe PFAS lako se prenosi u okolini i prelazi velike udaljenosti u odnosu na izvor ispuštanja. Zagađenje PFAS-om često se pronalaze u podzemnim vodama, površinskim vodama i u tlu. Čišćenje kontaminiranih područja tehnički je zahtevno i skupo. Ako se ispuštanje PFAS-a nastavi te će se hemikalije i dalje akumulirati u okolini, pitkoj vodi i hrani.
U izvještaju stoji i da je uticaj zagađenja okoline na čovekovo zdravlje povezan sa ostalim ekološkim krizama, poput klimatskih promena i nestanka biološke raznolikosti.
Bojd je napisao da hemijska industrija pogoršava vanredna klimatska stanja jer, kazao je, troši više od 10 posto fosilnih goriva proizvedenih na globalnom nivou, i godišnje ispušta oko 3,3 milijarde tona gasova sa efektima staklene bašte.
Upozorio je i da globalno zagrijevanje doprinosi oslobađanju i ponovnom aktiviranju opasnih materija iz lednika koji se otapaju, a odmrzavanje perfmafrosta moglo bi “osloboditi” brojne viruse i bakterije.
U izvještaju se zaključuje da su zagađenje i toksične materije istovremeno jedan od pet glavnih pokretača katastrofalnog pada biološke raznolikosti, s posebno negativnim uticajem na oprašivače, insekte, slatkovodne i morske ekosisteme (uključujući i koralne grebene) te na ptičju populaciju.