Search
Close this search box.

Zadužićemo se tri milijarde da bi vratili dvije i investirali

Vlada usvojila strategiju za upravljanje javnim dugom do 2027. godine. Neto javni dug u ovom trogodišnjem periodu biće povećan sa 4,12 na 5,47 milijardi, ili sa 55,6 na 62,5 odsto BDP-a.

Većina novca biće obezbijeđena emitovanjem eurobond obveznica na međunarodnom tržištu, ali se dio planira obezbijediti i obveznicama za građane

Obećali da se neće zaduživati za potrošnju: premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković, Foto: BORIS PEJOVIC

Crna Gora ove i u naredne dvije godine treba da vrati stare kredite u vrijednosti od 2,14 milijardi eura, a istovremeno će se zadužiti za 3,05 milijardi. Nova zaduženje biće za 900 miliona veća od potrebe za vraćanje starih dugova. Ova razlika koristiće se za kapitalne investicije i rezervu budžeta.

To je navedeno u Strategiji za upravljanje javnim dugom za period 2025-2027

Neto javni dug (ukupan dug umanjen za depozite) na kraju prošle godine iznosio je 4,12 milijardi eura. Prema Strategiji, očekuje se da će on na kraju ove godine narasti na 4,6 milijardi, da će na kraju 2026. godini iznositi 5,04 milijarde, a na kraju 2027. godine neto javni dug će iznositi 5,47 milijardi eura. Odnosno za tri godine neto javni dug biće za milijardu i 350 miliona eura veći nego sada.

U ovoj godini treba vratiti stare dugove vrijedne 821 miliona eura, dok će ukupna nedostajuća sredstva za koja se treba zadužiti iznositi 1,14 milijardi eura. U narednoj godini treba vratiti 353 miliona eura dugova, a nova očekivana zaduženja će iznositi 644 miliona eura. U 2027. godini na naplatu će doći stari dugovo vrijedni 971 miliona eura, dok će očekivano zaduženje za ukupna nedostajuća stedstva biti 1,26 milijardi.

Javni dug i deficit preko preporučene granice

Ove i narednih godina, prema najavama Vlade iz ove Strategije, neto javni dug države rašće i u odnosu na brutodomaći proizvod i pored očekivanog godišnjeg rasta ekonomije između tri i četiri odsto. Neto javni dug na kraju prošle godine iznosio je 55,6 odsto BDP-a, dok će se na kraju ove godine povećati na 57,7 odsto. Na kraju naredne 2026. godine neto javni dug vrijediće 60,2 odsto BDP-a, a na kraju 2027. iznosiće 62,5 odsto BDP-a.

Prema takozvanom scenariju nižeg rasta, ukoliko se ne ostvare optimistične prognoze Vlade o rastu i stabilnosti državnih prihoda iz programa “Evropa sad 2” ili ukoliko dođe do međunarodnih ili domaćih događaja koji bi negativno uticali na crnogorsku ekonomiju, neto javni dug na kraju 2027. godine iznosio bi 5,6 milijardi ili 66,2 odsto BDP-a.

Deficit budžeta u ovoj godini projektovan je na 3,5 odsto vrijednosti BDP-a, a u naredne dvije godine bi postepeno padao na 3,2 i 3,1 odsto BDP-a.

Ovo znači i da će na kraju ovog trogodišnjeg perioda neto javni dug biti iznad 60 odsto BDP-a, granice iznad koje se smatra da je država visoko zadužena kao i iznad ovog cilja iz Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

Takođe fiskalnim pravilima je predviđeno da deficit budžeta neće biti veći od tri odsto BDPa, dok je ove i u naredne dvije godine on iznad ove granice uz prognozirano postepeno smanjenje ukoliko se ne desi scenario nižeg rasta.

Iz Ministarstva finansija tvrde da će država sve svoje tekuće obaveze (rashodi budžeta bez kapitalnih investicija i iznosa za vraćanje ranijih dugova) izmirivati iz redovnih prihoda.

Rast prihoda i pored smanjenja doprinosa

Izvorni prihodi budžeta u prošloj godini iznosili su 2,78 milijardi eura (primici države od poreza, doprinosa, akciza, naknada i drugih prihoda), dok iz Ministarstva očekuju da će u ovog godini, i pored toga što je stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prepolovljena, ukupno imati ukupan rast prihoda za sto miliona na 2,88 milijardi.

Ministarstvo očekuje da će gubitak prihoda zbog smanjenja doprinosa nadoknaditi nizom manjih povećavanja poreza i akciza i drugim mjerama.

“Suficit tekuće potrošnje omogućava se i pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, kao mjere implementirane u cilju podrške konkurentnosti privrede kroz kreiranje podsticajne poreske politike. Smanjenjem poreskog opterečenja na zarade, smanjuju se fiksni troškovi za poslodavca, dok se na drugoj strani usljed kompenzatornih mjera obezbjeđuje rast ukupnih javnih prihoda i ne dovodi u pitanje održivost javnih finansija”, navedeno je u strategiji.

U narednoj godini izvorni pihodi državnog budžeta očekuju se u iznosu od tri milijarde eura, a u 2027. godini će narasti na 3,11 milijardi.

“Stabilnost prinoda obezbjeđuje se kroz implementaciju novih mjera poreske i politike unapređenja poslovnog ambijenta. S tim u vezi, u oblasti poreske politike glavni cilj odnosi se na stvaranje uslova za sveobuhvatnu reformu poreskog sistema u cilju unapređenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i unapređenja uslova za privlačenje investicija”, navedeno je u strategiji.

Predložene mjere za punjenje budžeta i jačanje ekonomije odnose se na smanjenje poreskog opterećenja na rad i sprovođenje programa za unapređenje konkurentnosti privrede i privlačenje kredibilnih investitora; na smanjenje “sive ekonomije” u cilju omogućavanja fer tržišne utakmice odnosno suzbijanja nelojalne konkurencije, na reformu poreske i carinske administracije, na bolju strategiju smanjenja poreskog duga, na usklađivanje akcizne politike sa EU direktivama u cilju oporezivanja proizvoda koji negativno utiču na zdravlje stanovništva i na uvođenje treće stope poreza na dodatu vrijednost (u cilju ujednačavanja stope PDV-a turističkoj djelatnosti – povećan PDV za hotelski smještaj sa 7 na 15 odsto).

Navedene mjere, kako se navodi, prati i niz drugih mjera za unapređenje poslovnog ambijenta kao i mjera usmjerenih na finansijski sektor.

Građanima će ponuditi retail obveznice

Plan Vlade je i da ojača domaće tržište hartija od vrijednosti ponovnim pokretanjem domaćih državnih obveznica i novih instrumenata kao što su obveznice namijenjene stanovništvu – retail obveznice. Ministarstvo smata da za domaće obveznice postoji prostor. Ukupni depoziti u crnogorskim bankama iznose 5,6 milijardi od čega se dvije milijarde odnose na novac koji u bankama drže građani.

Plan Ministarstva je da u ovoj i u naredne dvije godine emituje ove obveznice u vrijednosti od po 50 miliona eura. Očekivanja su da će kamate na prinos na tim obveznicama biti veće nego što su sada kamate na štednju u bankama.

“Uvođenje retail obveznica, koje će biti prilagođene potrebama stanovništva, sa manjim nominalnim vrijednostima, biće osmišijene tako da budu pristupačne širem krugu građana, čime će se povećati učešće stanovništva u finansiranju javnih finansija. Istovremeno, njihovo uvođenje biće praćeno kampanjama za jačanje finansijske pismenosti, čime će se dodatno podstaći interesovanje za državne hartije od vrijednosti. Pored retail obveznica, država će nastaviti sa emisijama kratkoročnih državnih zapisa koji će biti korišćen za upravljanje likvidnošću. Redovnim prisustvom na domaćem tržištu, kroz emisije državnih zapisa putem aukcija, osiguraće se stabilnost tokova gotovine i dodatno ojačati povjerenje investitora”, navedeno je u strategiji.

Kažu i da razvoj domaćeg tržišta hartija od vrijednosti zahtijeva i unapređenje institucionalnog okvira i povećanje transparentnosti.

Najavljena i racionalizacija troškova

Kako ne bi došlo do prekomjernog rasta javnog duga i budžetskog deficita najavljuje se i racionalizacija troškova.

“Strategija politike u oblasti upravljanja javnom potrošnjom u periodu 2025-2027. godine baziraće se na racionalizaciji tekuće potrošnje, pod uticajem rasta mandatornih rashoda čije se kretanje usklađuje sa zakonskim obavezama (socijalna davanja i davanja iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja). U posmatranom periodu fokus će biti na preraspodjeli unutar potrošnje u cilju finansiranja prvenstveno rashoda kojima se pozitivno utiče na ekonomski rast i razvoj”, navedeno je u strategiji.

Najveće zaduženje u 2027. skoro 1,3 milijarde

Od ukupnog iznosa zaduženja u ovoj godini od 1,14 milijardi eura, najveći dio novca biće obezbijeđen zaduživanjem u inostranstvu i to u iznosu od 858 miliona eura.

Od toga će 450 miliona eura biti obezbijeđeno novim emitovanjem eurobond obveznica na međunarodnom tržištu, dok će u inostranstvu biti obezbijeđeno i 250 miliona eura kroz kemercijalne zajmove. Od multilateralnih i biletarnih kredita za razvojne i infrastrukturne projekte očekuje se još 158 miliona eura pozajmica.

Na unutrašnjem tržištu džava planira da se zaduži sa 100 miliona kroz emitovane obveznice i sa po 50 miliona eura kroz retail obveznice (prodaja obveznica na berzi za zainteresovene građane), kroz kemercijalne kredite i državne zapise.

U 2026. godine nedostajuća količina novca je procijenjena na 644 miliona eura. Planirano je emitovanje međunarodnih eurobond obveznica do iznosa od 600 miliona, što ne mora da znači da će sve biti prodate, odnosno da će zaduženje po ovom osnovu vrijedjeti cijeli iznos.

U narednoj godini očekuju su i krediti za razvojne projekte od 138 miliona eura, kao i mogućnost domaćeg zaduženja do 200 miliona od emitovanja obveznica i zapisa.

U 2027. godini za vraćanje skoro 1,3 milijarde eura, predviđeno je emitovanje eurobond obveznica od 950 miliona eura, 132 miliona će biti krediti za razvojne projekte i infrastrukturu, a država će pozajmiti još 250 miliona eura kroz domaće obveznice i zapise.

Varijabilna kamata vezana za 15 odsto javnog duga

Kamatni rizik predstavlja potencijalni negativni uticaj promjena u kamatnim stopama na troškove servisiranja javnog duga.

“Za Cmu Goru, koja ima značajan dio duga denominovanog u eurima i vezanog za EURIBOR, kamatni rizik je relevantan faktor u upravljanju javnim dugom, posebno u uslovima globalnih promjena kamatnih stopa. Većina državnog duga (84,5%| ima fiksnu kamatnu stopu, što pruža stabilnost i predvidivost u servisiranju obaveza. Preostalih 15,5% duga povezano je sa varijabilnim kamatnim stopama, koje su najvećim dijelom vezane za EURIBOR. Ovo čini dug osjetljivim na eventualna povećanja kamatnih stopa u eurozoni, šta može uticati na ukupne troškove zaduživanja”, navedeno je u strategiji.

Plan Ministarstva je da u narednom periodu prati kretanje EURIBOR-a i da u slučaju pogodnosti, koristeći i takozvane berzanske derivate, što više kredita sa varijabilnom kamatom zamijeni za kredita sa povoljnijom fiksnom kamatnom stopom.

Namjera je i da najmanje 20 odsto ukupnog zaduženje bude u drugim valutama, kao i da ta zaduženja budu zaštićena hedžing aranžmanom – osiguranjem od valutnog rizika.

Izvor Vijesti

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor