Autor: HINA/A.M.
Martin Bertrand / imago stock&people / Profimedia
Čelnici država članica Europske unije okupljaju se u ponedjeljak u Bruxellesu kako bi neformalno raspravljali o europskoj obrani u kontekstu sve većih geopolitičkih napetosti, a posebno rata u Ukrajini.
Neformalna okupljanja šefova država ili vlada Unije namijenjena su razmjeni mišljenja o pojedinim temama kako bi se pripremio teren za kasnije odluke i zakonodavne inicijative.
Na sastanak pozvani i čelnik NATO-a te britanski premijer
Novi predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa prije preuzimanja dužnosti najavio je da želi povremeno organizirati neformalne sastanke čelnika EU kako bi mogli na miru, bez obveze donošenja bilo kakvih odluka ili zaključaka raspravljati o aktualnim temama.
Čelnici će se sastati u palači Egmont u Bruxellesu.
Na sastanak su pozvani i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i britanski premijer Keir Starmer.
Na samom početku skupa sudjelovat će predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, a odmah nakon toga čelnici 27 zemalja započinju raspravu o trenutačnoj geopolitičkoj situaciji. Tijekom ručka pridružit će im se glavni tajnik NATO-a Rutte s kojim će razgovarati o suradnji Unije i NATO-a.
Popodne će čelnici razgovarati o jačanju europske obrane, a navečer će im se na radnoj večeri pridružiti britanski premijer Keir Starmer.
EU priprema Bijelu knjigu
Po završetku okupljanja nisu predviđene zajedničke izjave, ali je predviđena zajednička konferencija za novinare predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i poljskog premijer Donalda Tuska, čija zemlja trenutačno predsjedava Vijećem EU.
Neformalno okupljanje smatra se važnim korakom u pripremanju i oblikovanju smjernica za buduće odluke o obrani. Sljedeći korak bit će objava Bijele knjige, koju priprema Komisija zajedno s visokom predstavnicom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas.
Svrha je Bijele knjige pokretanje rasprave s javnošću, dionicima, Europskim parlamentom i Vijećem u cilju postizanja političkog konsenzusa.
Nakon toga, pitanje obrane bit će tema na redovitom sastanku na vrhu EU u lipnju na kojem će čelnici usvojiti zaključke.
‘Moramo se pripremiti za rat’
Inače, Rutte je, prema pisanju njemačkih medija, poručio da se članice NATO-a moraju pripremiti za rat i povećati izdvajanja za obranu. U protivnom bi Rusija, kazao je za Welt, mogla pokušati učiniti nešto slično kao u Ukrajini, prenosi Klix.
“Jasno vam govorim – moramo se pripremiti za rat. Ovo je najbolji način da izbjegnemo rat“, poručio je Rutte.
Dodao je da Europa ne smije pokazati slabost prema Rusiji. No, upozorio je i na opasnost koja dolazi iz Kine, a koja je snažno ojačala svoje vojne sposobnosti.
Uperio prstom u Njemačku
Prema Rutteu, posebno bi Njemačka trebala više trošiti i proizvoditi za obranu.
“S obzirom na veličinu njemačke ekonomije, prirodno želimo da učine mnogo više“, istakao je šef NATO-a, a prenosi Klix.
Problemi i s Amerikancima
No, EU se sve više suočava i s opasnošću sa zapada, odnosno od svog saveznika iz NATO-a, SAD-a.
Naime, novi američki predsjednik Donald Trump već je u više navrata poručio kako želi Grenland, autonomni danski teritorij, što je izazvalo pravu uzbunu ne samo u Kopenhagenu, nego i u EU u cjelini, čija je Danska članica.
Iako je rat Europe i SAD-a malo vjerojatan – svakako puno manje od onog potencijalnog s Rusijom, Danska se počela ubrzano naoružavati i slati vojsku na svoj arktički posjed na kojeg su oko bacili Amerikanci, o čemu je nacional.hr pisao.
Štoviše, visoki vojni dužnosnik EU general Robert Brieger rekao je u nedavnom intervjuu za Welt am Sonntag da bi imalo smisla stacionirati i snage iz zemalja EU na Grenlandu. Trumpovo posezanje za Grenlandom ubrzalo je i stare rasprave o potrebi osnivanja zajedničkih vojnih snaga EU.
izvor nacional .hr