Poslanica Jelena Božović (ZBCG/NSD) upozorila je na ozbiljne probleme u upravljanju šumama, navodeći da dvije i po godine nije formirano preduzeće koje bi upravljalo tim resursom, dok istovremeno, kako tvrdi, na terenu postoje brojne nelegalne aktivnosti i izostanak kontrole.

Na skupštinskom Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, Jelena Božović kazala je da je prošlo dvije i po godine kako mnistarstvo i Uprava za šume nijesu uspjeli da registruju preduzeće koje će upravljati šumama, te da osjeća i ličnu odgovornost zbog glasanja tog zakona.

Ona je napomenula da su dobili uvjeravanja da Crna Gora ne smije da ispusti veliki novac koji treba da dobije od Svjetske banke i da upravo iz tog razloga treba da se usvoji taj zakon. „Iz razloga koji su nam zvučali opravdano izglasali smo taj zakon“, kazala je.

Već drugi put se odlaže njegova primjena i to je sada, kako je istakla, ozbiljan problem.

„Neko treba da snosi odgovornost zbog ovog što se danas dešava. Imamo vakum, tj. problem na terenu da koncesionari ne mogu da rade, međutim to ne sprečava mnoge da i dalje sijeku šume. I u tom vakumu postoje brojne nelegalne aktivnosti na terenu. Postavlja se pitanje ko sprovodi kontrolu nad sječom šuma, jer šume ne staju. Iako imamo vakum, u šumama se itekako djeluje“, rekla je Božović.

Ona je podsjetila na nalaze Državne revizorske institucije koji su, uz pomoć Evropske svemirske agencije, ustanovili da je u Crnoj Gori za samo tri godine, od 2021. do 2024, nestalo 587 kilometara kvadratnih šuma.

„Pretpostavlja se da je kroz sivu ekonomiju i šuma na sjeveru otišlo čak 250 miliona eura u periodu od četiri godine. To nisu šume koncesionara, direktora Uprave za šume – to su šume svih nas i radi se o ogromnom novcu koje, nažalost, nema ko da kontroliše. Očigledno je da je Uprava za šume u tom smislu zatajila“, rekla je Božović.

Prema njenim riječima, postoje određene političke igrarije u koje sumnja, ali ono što je činjenica jeste da na terenu imamo situaciju da i dalje veliki koncesionari, koji su se itekako bogatili u vrijeme DPS-a, i danas imaju povlastice nad tim šumama, te da i dalje imaju monopol i nekontrolisano sijeku šume.

„Uništavaju ne samo prirodno bogatstvo nego i putnu infrastrukturu, izvozeći drvnu masu iz šuma, a da pritom ne poštuju ugovor sa Upravom za šume da sve one puteve koje unište tokom transporta vrate u prvobitno stanje“, rekla je Božović.

To je, kako je dodala, ono što bi Uprava za šume trebalo da prati i čime bi trebalo da se bavi, ali je sistem, kako ocjenjuje, zakazao.

Kazala je i da se u medijima moglo čuti da su se brojne pronevjere dešavale u tom smislu, navodeći da se drvna masa formalno dodjeljivala za ogrijev, a zapravo završavala u pilanama, te da je zahtjev za ogrijev bio paravan za eksploataciju tehničke građe.

„Imam informaciju da je policija na terenu, tužilaštvo takođe. Očekujem da budu istrajni, iako sumnjam da i među onima koji rade u policiji i tužilaštvu postoje oni koji su uključeni u sve ovo, zato što u javnosti postoji jedna glasna tišina kada je u pitanju ono što se dešava sa šumama Crne Gore. Bojim se da je to jedan začarani krug koji potiče od direktora Uprave za šume, visokih funkcionera na raznim direktorskim pozicijama u šumarstvu, policiji i tužilaštvu. Vjerujem da ne postoji grana vlasti koja nema nekoga u sistemu ko štiti ove koncesionere koji ne koriste ono što im je u ugovorima dato, nego i mnogo više od toga. I tu dolazimo do suštinskog problema“, istakla je Božović.

RTCG

Izvor: bizniscg. me