U Bijelom Polju održana rasprava o studiji zaštićenog područja “Đalovića klisura” i istoimene pećine.
Sve do studije revizije zaštićenog područja “Đalovića klisura” od 1968. godine, kada je taj dragulj prirode zaštićen kao prirodno dobro, nije bilo ozbiljnih promjena na planu njene zaštite.
Upravo zbog toga je uslijedila revizija studije zaštićenog prirodnog dobra “Đalovića klisura”, koju je uradila Agencija za zaštitu životne sredine, o kojoj je juče u BIjelom Polju organizovana javna rasprava.
Jedan od priređivača studije ispred Agencije Vasilije Bušković je podsjetio da je rasprava dio postupka koji je počeo podnošenjem inicijative Opštine Agenciji za zaštitu životne sredine.
”Nakon javne rasprave, Opština treba da pripremi i donese odluku o proglašenju, odnosno o reviziji tog zaštićenog područja, gdje su predložene granice zone zaštite i da sprovede kroz određivanje upravljača”, kazao je Bošković.
Sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Jasmin Ćorović podsjetio je da je to tema koja zaokuplja pažnju javnosti, naročito posljednjih godina.
”S obzirom na to da je tek nekoliko godina nakon zaštite Đalovića klisure otkrivena i sama Đalovića pećina, odnosno pećina nad Vražjim firovima, a shodno Zakonu o zaštiti prirode, ukoliko dođe do bilo kakve promjene unutar zaštićenog prirodnog dobra mora se pokrenuti revizija zaštićenog prirodnog dobra”, kazao je Ćorović, dodajuću da je to trebalo uraditi i u nekom prethodnom periodu.
Ipak, smatra Ćorović, nije kasno ni sada i važno je da se uradi studija zaštite kako bi taj biser prirode ne samo Bijelog Polja nego i šire, adekvatno zaštitili.
Obrađivač studije ispred Agencije, botaničar Zlatko Bulić, kazao je da je ovo veliki ekološki dan za opštinu Bijelo Polje i nešto čemu treba dati pravi naglasak, podsjećajući da je dan poslije donošenja prvog Zakona o zaštiti prirode 1961. godine, kada se počelo sa proglašenjem pojedinih objekata za zaštićene objekte prirode, Đalovića klisura prepoznata kao jedan izuzetno interesantan postor ne samo na području opštine Bijelo Polje, nego i u Crnoj Gori, i neposrednom okruženju.
”Crna Gora je kao relativno mala država po površini, izuzetno bogata prirodnim specifičnostima, vrijednostima i ima veliki broj zaštićenih objekata prirode, pet nacionalnih parkova, veliki broj parkova prirode, spomenika prirode i zaštićenih biljnih vrsta. Kada je Đalovića klisura zaštićena kao prirodno dobro 1968. već tada je pokazana jedna ideja da ovom prostoru treba dati dužnu pažnju, jer Đalovića klisura zajedno sa svojim slivom bjelopoljskom Bistricom zavređuje posebnu pažnju”, kazao je on, naglašavajući da dolazi vrijeme kada će se države, pa samim tim i Crna Gora, cijeniti po tome koliko su zaštitile svoju prirodu i svoj biodiverzitet.
U studiji, ocijenio je Bulić, naglasak je na onome što je objektivno najvažnije i najočuvanije na tom prostoru, a to je dio koji je vezan za klisuru i za dio koji predstavlja speleološki Eldorado, koji je dugo vremena bio nepoznat ne samo crnogorskoj nego i široj javnosti.
”Glavni razlog zbog koje se predlaže stavljanje pod zaštitu ovog područja, jeste vrijednost prirode i ono što je najvažnije, tog prirodnog ambijenta, biodiverzitet, pojedine vrste biodiverziteta koji su u međunarodno zanačajni”, rekao je Bulić.
U trećoj zoni zabranjena je izgradnja objekata koji zagađuju prirodu, odnosno svih objekata koji podrazujevaju sistem otpadnih voda. U drugoj zoni je zabranjen ribolov, osim po sistemu “uhvati i pusti”, što se ne odnosi na period potpune zabrane od 1. oktobra do 1. maja, a zabranjen je i lov.
Izvor: Vijesti
