Predsjednik Građanskog pokreta URA, dr Dritan Abazović, na panel diskusiji  „Crna Gora šest godina kasnije: Jesmo li ispunili obećanja iz 2020?“ ocijenio je da je najvažniji cilj promjena iz 2020. godine ostvaren, jer je građanima vraćena svijest o značaju njihovog glasa i mogućnosti da utiču na političke procese.

„Glavni zadatak je ispunjen. To je da se vrati suverenitet građanima i da građani shvate da njihov glas nešto vrijedi. Ljudi su htjeli promjene, dobili su promjene. Nakon toga je bilo dosta vlada, dosta promjena, demonopolizovao se politički sistem“, kazao je Abazović.

Ipak, smatra da je u proteklih šest godina moglo biti urađeno mnogo više, posebno kada je riječ o jačanju institucija i njihovom oslobađanju od političkog uticaja.

„Mi nismo ojačali institucije i nismo ih napravili nezavisnim koliko smo očekivali. Mi nismo depolitizovali. Mi smo samo jednu politizaciju zamijenili za drugu. U cijelom procesu smo pristupili navijački“, istakao je Abazović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je danas u boljoj poziciji nego 2020. godine, ali promjena vlasti sama po sebi nije dovoljna za suštinsku transformaciju društva.

„Možete vi da promijenite svijest naroda, možete da promijenite vlast, ali taj neki instalirani čip koji ljudi dominantno imaju u glavi ne možete da promijenite u kratkom vremenskom periodu. To su procesi koji su istorijski, a znamo da se istorijski procesi mjere desetinama godina“, naveo je Abazović.

Poručio je da se značaj 30. avgusta ogleda prije svega u činjenici da se tada „konačno pokrenuo zarđali demokratski točak“ u Crnoj Gori.

„Mi treba da budemo bolji 2027. godine. Mislim da treba da pokušamo svi zajedno da postojeći sistem, koji ima svoje manjkavosti, ima i neke, naravno, dobre stvari, unaprijedimo za još jednu skalu, još neki nivo“, kazao je Abazović.

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, mr Momo Koprivica, ocijenio je da je Crna Gora prije 2020. godine bila politički nestabilna zbog nedostatka iskustva demokratske smjene vlasti i mirnog prenosa vlasti nakon izbora.

„Jedan od glavnih, rekao bih, hendikepa jeste deficit demokratskih tradicija u Crnoj Gori. Imali smo brojne institucionalne i pravne tradicije, herojske, moralne i tako dalje. Međutim, demokratske tradicije nisu bile dovoljno prisutne u našoj zemlji“, rekao je Koprivica.

Naglasio je da treba praviti razliku između promjene vlasti i promjene sistema, jer je za ovu drugu potrebno znatno više vremena i institucionalnog rada.

„Smjena vlasti je jedan politički događaj, a promjena sistema je proces. Prema tome, smjena vlasti ide brže ili se može brže izvesti, a promjena sistema je proces uslovljen brojnim činiocima na koje svakako treba djelovati“, kazao je Koprivica.

Smatra da se rezultati promjena ne mogu ocjenjivati isključivo na osnovu onoga što je urađeno, već i mogućnosti koje su građanima i institucijama otvorene.

„Promjena se ne mjeri samo onim što je urađeno, nego i onim što je moguće“, poručio je Koprivica, navodeći da su slobodniji izbori i mogućnost smjene vlasti među najvažnijim demokratskim dostignućima.

Govoreći o pravosuđu, Koprivica je istakao da su napravljeni značajni pomaci u stvaranju normativnih garancija nezavisnosti sudstva i tužilaštva, ali da ostaje problem nedovoljne efikasnosti.

„Institucije su slobodne ili slobodnije, nijesu zarobljene. Da li mogu biti više efikasne? Mislim da da. Dakle, sad već nije više izazov našeg društva da oslobodimo zarobljene institucije, već da ih učinimo efikasnijim“, rekao je Koprivica.

Docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica, doc. dr Nikola Šaranović, ocijenio je da je 2020. godine došlo do promjene političkih partija na vlasti, ali ne i do očekivane promjene sistema.

Ukazao je da u ocjeni perioda nakon 2020. godine treba imati u vidu i dostignuća prethodne vlasti, posebno u pogledu obnove nezavisnosti, članstva u NATO-u i trasiranja evropskog puta Crne Gore.

Prema njegovim riječima, prethodna vlast je stvorila određene pretpostavke za napredak u evropskim integracijama, na kojima su kasnije vlasti nastavile rad.

Šaranović je otvorio i pitanje da li bi Crna Gora, bez uticaja evropskih integracija, imala dovoljno unutrašnjih kapaciteta za rješavanje društvenih i institucionalnih problema.

„Pitanje je kako bi danas izgledala Crna Gora. I da li bismo mi imali kapaciteta da sami, kao jedno društvo, samostalno riješimo pitanja koja nas opterećuju, bez pomoći sa strane“, naveo je Šaranović.

Predsjednik Saveza građana CIVIS, dr Srđan Pavićević, poručio je da je najveći rezultat promjena 2020. godine spoznaja građana da mogu odlučivati o političkoj budućnosti države.

„Postigli smo jednu veliku stvar koja je možda, kad se sve desi i prođe, kapitalni trenutak, odnosno esencijalni trenutak crnogorske političke scene, a to je bila smjena režima koji je trajao 30 godina“, kazao je Pavićević.

Naglasio je da je tada pokazano da vlast nije nedodirljiva i da građani mogu biti nosioci promjena.

„Mi smo postali svjesni toga da smo mi autori naše sudbine, što je najbitnija priča. To je najbitniji plod onoga što smo postigli u 2020. godini“, poručio je Pavićević.

Govoreći o očekivanjima nakon promjene vlasti, Pavićević je podsjetio da je postojala snažna želja za izgradnjom građanske države zasnovane na jednakim pravilima za sve, bez obzira na nacionalne, vjerske ili političke razlike.

„Sanjali smo državu građanske profilacije koja će biti dovoljno hrabra i dovoljno čvrsta i dovoljno zrela“, rekao je Pavićević.

Ocijenio je da je građanski koncept jedini održivi okvir za društvenu koheziju u Crnoj Gori.

„Isti uslovi za sve, ista pravila za sve“, naglasio je Pavićević, ukazujući na potrebu afirmacije ustavnog i zakonskog patriotizma.

Smatra da je šest godina nedovoljno za potpunu transformaciju društva, upoređujući proces promjena sa rehabilitacijom nakon dugotrajnog oporavka.

„Još uvijek smo mi u tom vremenu rehabilitacije. To je pet-šest godina, još je to kratko vrijeme. Bitno je samo da smo na pravom putu“, kazao je Pavićević.

Govoreći o evropskim integracijama i reformskom kapacitetu Crne Gore, Koprivica je ocijenio da su u prethodnom periodu usvojena brojna kvalitetna zakonska rješenja, posebno u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije, ali da njihova primjena još nije na potrebnom nivou.

„Rekao bih da u ovoj oblasti antikorupcije, u oblasti pravosuđa, mi imamo možda i najbolje zakone u Evropi. Da li su mogućnosti za njihovu efikasnu primjenu na potrebnom nivou, rekao bih da ih treba podizati i da su sigurno ti zakoni ispred efikasnosti u primjeni“, kazao je Koprivica.

Istakao je da su uvedeni i mehanizmi za provjeru porijekla imovine javnih funkcionera, kao i da je nezakonito bogaćenje propisano kao krivično djelo, što, kako smatra, pokazuje domaću političku volju za reformama.

Koprivica je poručio je evropske integracije ne predstavljaju kraj reformskih procesa.

„Reforma neće stati sa učlanjenjem Crne Gore u Evropsku uniju, niti će prestati tada borba protiv korupcije, borba protiv kriminala, jačanje institucija, njihova profesionalizacija, depolitizacija“, naglasio je Koprivica, izražavajući uvjerenje da će Crna Gora do kraja godine završiti obaveze iz pristupnih pregovora.

Abazović je, s druge strane, ocijenio da ubrzanje evropskog puta Crne Gore nije samo posljedica unutrašnjih reformi, već prije svega promijenjenih geopolitičkih okolnosti.

„Ja imam dosta kritika za Vladu Crne Gore, ali ne mislim da je marketing. Stvarno ne mislim da je marketing“, rekao je Abazović, dodajući da je ključni faktor ubrzanja evropskih integracija geopolitički trenutak.

Kao važne okolnosti naveo je rusku agresiju na Ukrajinu i promjene u američkoj spoljnoj politici, koje su, kako je ocijenio, uticale na evropski pristup proširenju.

„Ovo nikakve veze nema sa nama, ovo ima isključivo veze sa geopolitičkim momentom koji se dešava u svijetu“, ocijenio je Abazović.

Poručio je da Crna Gora treba da iskoristi takvu situaciju, posebno u pogledu pristupa evropskim fondovima, mobilnosti građana, turizma i ekonomskog razvoja.

Šaranović je upozorio da evropske integracije u crnogorskom javnom diskursu sve više dobijaju obilježja ideološkog narativa, umjesto da budu shvaćene kao instrument unutrašnjeg društvenog razvoja.

Istakao je da se mora otvoriti pitanje sposobnosti crnogorskog društva da samostalno identifikuje i rješava vlastite probleme, umjesto da rješenja dominantno očekuje od Brisela.

„Da li više Crna Gora ulazi u Evropsku uniju ili Evropska unija ulazi u Crnu Goru?“, upitao je Šaranović.

Ukazujući na evropski moto „Jedinstvo u različitosti“, ocijenio je da Crna Gora najprije mora pokazati sposobnost da takav princip ostvari unutar vlastitog društva.

„Ono čemu težimo u velikom, treba najprije da pokažemo u malom. Da li smo sposobni da u malom, u Crnoj Gori, pokažemo jedinstvo u različitostima?“, upitao je Šaranović.

Pavićević je ocijenio da Evropsku uniju ne treba posmatrati kao ideologiju ili režim, već kao sistem vrijednosti i pravila koja građani i institucije treba suštinski da usvoje.

Naglasio je da se evropski standardi moraju ogledati u svakodnevnom poštovanju zakona, jednakosti pred institucijama i ličnoj odgovornosti.

„Vaša lična odgovornost je majka svakog kvaliteta. Ako nema lične odgovornosti, onda svako radi ono što želi i što hoće“, rekao je Pavićević.

Govoreći o meritokratiji i snažnim institucijama, Pavićević je podsjetio da je jedna od osnovnih ideja političkih promjena 2020. godine bilo formiranje ekspertske vlade, koja bi promovisala znanje, stručnost i rezultate.

„Vlada eksperata je bila cilj da promovišemo znanje. Sljedeći standard, odnosno sljedeća teza, bila je meritokratija. Znači zasluge, kvalitet, iskustvo, rezultati“, kazao je Pavićević.

Istakao je da su među tadašnjim ciljevima bili i prevazilaženje istorijskih podjela, jačanje građanskog centra i stvaranje novih društvenih vrijednosti.

Šaranović je ocijenio da partitokratija i dalje predstavlja jedan od najvećih problema crnogorskog administrativnog i institucionalnog sistema.

„Daleko sam od zaključka da možemo biti zadovoljni stepenom meritokratije u crnogorskom društvu“, kazao je Šaranović.

Smatra da su neophodne dalje reforme, uključujući i zahtjevne promjene unutar državne administracije i lokalne samouprave, kako bi stručnost i sposobnost postale osnovni kriterijumi za obavljanje javnih funkcija.

Prema njegovim riječima, evropske integracije mogu doprinijeti uvođenju reda u različite oblasti društvenog života, ali samo ukoliko budu suštinski, a ne formalni proces.

„To uređivanje moraju sprovesti institucije, a u tim institucijama, po principu meritokratije, moraju raditi za to sposobni ljudi“, rekao je Šaranović.

Poručio je da Crnoj Gori nije potrebna samo reforma institucija, već i šira transformacija društva zasnovana na građanskim vrijednostima, odgovornosti i međusobnom uvažavanju.

Koprivica je, komentarišući značaj reda i pravnih pravila, upozorio da red sam po sebi ne garantuje demokratsko društvo, ukoliko nije zasnovan na pravdi i slobodi.

„Red je u nekom smislu i moralno neutralan, može da podrazumijeva red u pravdi, u slobodi, a može da podrazumijeva i red u neslobodi“, kazao je Koprivica.

Odgovarajući na kritike u vezi sa reformama pravosuđa, istakao je da je cilj promjena u sastavu Sudskog i Tužilačkog savjeta upravo smanjenje mogućnosti političkog uticaja.

„Da li nam treba sistem koji će da zavisi od toga ko je na vlasti i ko će napraviti fer dogovor ili nam treba sistem sa čvrstim, jasnim pravilima koji zavisi od sadržine tih pravila?“, upitao je Koprivica.

Podsjetio je da je promjena Zakona o državnom tužilaštvu 2021. godine, kako smatra, omogućila kvalitativne pomake u radu tužilaštva, ali da su sada potrebne trajnije institucionalne garancije nezavisnosti.

Koprivica je istakao da su rezultati u procesuiranju organizovanog kriminala i šverca evidentni, ali da očekuje snažniji učinak u oblasti privredne korupcije, uz dodatno stručno osposobljavanje tužilaca.