Panelom na kojem su razmatrane mogućnosti političara građanske orjentacije, organizacija civilnog društva i aktivista da utiču na bolje odnose u regionu juče je završen ZAGREBAČKI PLENUM – QUO VADIS, BALKAN? u organizaciji Regionalne akademije za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Centra za suočavanje sa prošlošću Documenta iz Zagreba i Centra za građansko obrazovanje (CGO) iz Podgorice, uz podršku Evropskog fonda za Balkan (EFB). Panelom je moderirala Branka Vierda, koordinatorka programa pravde u Inicijativi mladih za ljudska prava iz Hrvatske.

Zastupnica koalicije Možemo u Saboru Republike Hrvatske, Sandra Benčić, govorila je o politici sjećanja i pomirenja i o pokušajima da se te teme pokrenu u Saboru na drugačiji način. Ona je rekla da se “na nekoliko primjera iz Zagreba, poput govora gradonačelnika na spomeniku Aleksandri Zec ili otkrivanja spomenika žrtvama ustaškog terora, pokazalo da se i na lokalnom nivou može raditi na pomirenju i stvarati kultura sjećanja”. Benčić smatra da nije tačno da su te teme kontroverzne u Hrvatskoj i da izazivaju podjele, navodeći da ih najveći dio građana Hrvatske ne doživljava tako. Ona je zaključila da se “progresivne snage moraju prestati baviti ideološkom marginom koja vuče društvo nazad”, i da se moraju početi fokusirati na suštinske stvari i upravo tu ostvariti saradnju, a prije svega kada su u pitanju naizgled ‘male teme’. Benčić je zaključila da “progresivne snage u regionu treba da šalju poruku nade i vjere u pobjedu i da ne treba da se povlače pred retrogradnom i vrlo glasnom manjinom”.

Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, rekla je da “mladi ljudi u Bosni i Hercegovini imaju vrlo radikalne stavove uprkos tome što znaju vrlo malo o onome šta se za vrijeme rata dešavalo”, a da im političke stranke ne nude ništa osim okova devedesetih, ponekad i četrdesetih godina prošlog vijeka. Ona je dodala da je “obrazovanje po principu ‘dvije škole pod jednim krovom’ sramotno i ne može, ni na koji način, doprinijeti stvaranju generacija čija će budućnost biti drugačija i bolja”.

Odbornik u Skupštini Grada Beograda iz koalicije Moramo, Dobrica Veselinović, rekao je da vjeruje da je “moguće kroz male teme doći do velikih” i da je upravo to put ka ostvarivanju saradnje na pitanjima koja su od suštinskog značaja za budućnost svih naših građana.

Veselinović: “Jasno je da na cijelom Balkanu postoji trougao zagađenja koje izazivaju termoelektrane koje rade na ugalj i da su zbog toga naši gradovi najzagađeniji u Evropi i pokazalo se da je na tim temama moguće ostvariti saradnju”, pojasnio je on. On je kazao da se “nada da dolazi novo političko doba i generacije političara koje se neće plašiti da se zauzmu za prave vrijednosti i neće kalkulisati njima zbog dnevnopolitičkih poena”.

Evropski parlamentarac iz Hrvatske, Predrag Matić, rekao je da je ključno da zemlje Zapadnog Balkana same porade na svojim odnosima, kao i da Evropska unija trenutno ima brojne prioritete koji ne uključuju države našeg regiona.

Zagrebačkim plenumom, poslije Podgoričkog plenuma, nastavlja se rad na osnaživanju progresivnih snaga u regionu kroz okupljanje i razgovore o modalitetima odgovora na rastući desni ekstremizam, krizu demokratije, aktuelnije izazove i prepreke demokratizaciji zemalja regiona.