Mještani nekoliko andrijevičkih sela zatražili su od nadležnih državnih institucija da konačno iznađu mogućnost za ponovno otvaranje pogona za proizvodnju mermera u podnožju planine Žoljevice. Ističu da su ubijeđeni da bi na mjestu stare fabrike, koja je dugi niz godina van svake funkcije, uz angažovanje određenog broja radnika mogla da se uspostavi rentabilna proizvodnja, samo ako za tako nešto postoji volja onih koji upravljaju državnim resursima.

– “Mermer” je kao uspješna firma radio godinama koristeći nalazišta mermera u dijelu planine Žoljevica. U svom posjedu pogon je imao imovinu koja se mogla mjeriti milionima eura. Tu su svojevremeno uhljebljenje pronašli brojni ljudi iz okolnih sela. Međutim, neko je namjerno zatvorio proizvodne pogone i firmu prepustio propadanju, dok su radnici završili na birou rada, od kojih mnogi više nijesu među živima. Poslije svega ostali su samo ostaci bišeg pogona koji ničemu ne služe. Katastrofa je što uopšte nije pronađen način da se ovdje ponovo aktivira neki vid proizvodnje iako za tako nešto postoje opravdani preduslovi. Zato apelujemo da se to konačno učini, jer oni koji upravljaju državnim resursima treba da znaju da bi to bio dobar razvojni zamajac za ovaj kraj – smatra mještanin Trešnjeva Migo Čukić.

Preduzeće “Mermer” je formirano u drugoj polovini prošlog vijeka, Uspješno je radilo dugi niz godina, sve dok prije više od tri decenije nije počelo da zapada u dugove. Uz upošljavanje 140 radnika, pored eksploatacije mermera, ovo preduzeće se nekad bavilo trgovinom na veliko i malo, transportom i finalnom obradom drveta. Mještani ističu da su od svega ostali samo runinirani objekti koji se nalaze u privatnom vlasništvu.

OSTACI NEKADAŠNJEG POGONA ZA PROIZVODNJU MERMERA

-D.J.

– Ljudi iz našeg sela su ovdje radili i tako hranili svoje brojne porodice. Pogon je uspješno radio iako tadašnja tehnologija nije dostizala današnji nivo. Mermer se cijevima uz velike napore dopremao do postrojenja. Danas kad imamo moćnu i savremenu mehanizaciju od proizvodnje mermera nema ništa. Sve je stalo, ništa ne radi, zato se narod i seli. Bio bi red da se neko konačno sjeti da bez proizvodnje nema napretka i da i narod ovoga kraja ima pravo na život. Imamo resurse, ali oni koji se pitaju očigledno neće da ih stave u funkciju razvoja lokalne zajednice – ističe mještanin Zabrđa Budo Božović.

Brojni investitori, kako domaći, tako i strani mjerkali su pomenuta nalazišta mermera u Andrijevici, ali su svi uglavnom odustajali zbog nepovoljnog privredng i političkog ambijenta koji je vladao u Crnoj Gori. To potvrđuje i mještanin Branko Kastratović, dodajući da ima utisak da je neko namjerno sabotirao ponovno aktiviranje eksploatacije mermera iz dijela planine Žoljevice.

– Moćnicima u poslednjih 30 godina nije odgovaralo da bilo šta radi na sjeveru Crne Gore, pa ni pogon mermera u našem kraju. Tim moćnicima je odgovaralo što siromašnije društvo da bi lakše manipulisali sa narodom. Smatram da poslije svega država treba da uvidi da je ovo područje zbog takvog odnosa prepušteno konstantnom propadanju i da bez proizvodnje nema napretka. Zato, po ko zna koji put, apelujemo da se ozbiljno razmotri mogućnost o racionalnom iskorišćavanju nalazišta mermera koji se nalaze iznad naših sela – naveo je Kastratović.

Preduzeće “Mermer” je prije tridesetak godina, zbog značajnih potraživanja određenih povjerilaca, doživjelo uvođenje stečaja. U međuvremenu jedan beogradski investitor je, u partnerskom odnosu sa Opštinom Andrijevica, kupio imovinu “Mermera” formirajući pritom preduzeće pod nazivom “Andrimer”. To preduzeće je više puta ustupano pod zakup određenim investitorima, da bi na kraju bilo prodato jednoj grčkoj kompaniji, koja nikad ispod Žoljevice nije organizovala neki vid proizvodnje, iako je za tako nešto podigla kredit stavljajući imovinu preduzeća kao hipoteku.