Mnogo stvari bi moralo da se promijeni, kako bi poljoprivrednici vidjeli da je država zaista spremna da očuva ovaj sektor. Mjere su po mom viđenju samo kozmetičke prirode i nastavlja se trend jako visokog prisustva politike, što za poljoprivredu nije dobro, kazao je ŽivkovićNedavno usvojeni agrobudžet, kojim se aktuelna vlada pohvalila istakavši da je najveći u istoriji, jer iznosi preko 66 miliona eura, sa povećanjem od 42 odsto u odnosu na prethodnu godinu kada su u pitanju nacionalna sredstva, ipak kod poljoprivrednika nije izazvao oduševljenje. Naime, oni smatraju da nije inovativan, te da je povećanje prema najavama, iz državnog budžeta opredijeljeno 44,72 miliona eura, iz donacija oko 11,5 miliona, a iz kreditnih sredstava 9,8 miliona eura.
Predsjednik Unije stočara sjevera Milko Živković ističe da u agrobudžetu nije vidio ništa vrijedno pohvale, već da ovakav kakav je izaziva ozbiljno nezadovoljstvo kod poljoprivrednika.
Idemo ustaljenom praksom koja je zastupljena već 20 i kusur godina, to jeste da procenat izdvajanja iz nacionalnog budžeta bude jako nizak. Od poljoprivrede se očekuje da u budžetu učestvuje sa nekih sedam, osam odsto, ali bar ono što se odnosi na direktna plaćanja i pomoć selu, ona se vrte do jedan odsto, tako da realnog i ozbiljnog pomaka na bolje nema – ističe Živković.
Za nabavku steonih junica 950.000 eura
Strukturu agrobudžeta čine tri cjeline, to su podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju, podrška ribarstvu i sredstva koja se opredjeljuju operativnim programima. Ovogodišnjim budžetom biće podržan i razvoj visokoproduktivnog stočnog fonda, i u tu svrhu je opredijeljeno 950.000 eura za nabavku visokoproduktivnih steonih junica, gdje će iznos podrške biti 70 odsto ili do maksimalnih 1.500 eura po grlu. Planirana je podrška za nabavku 640 grla.
Živković navodi i da se na veliku žalost ne može reći da je agrobudžet razvojni, jer da bi bio razvojni morao bi mnogo drugačije da bude koncipiran.
– Mnogo stvari bi moralo da se promijeni, kako bi poljoprivrednici vidjeli da je država zaista spremna da očuva ovaj sektor. Mjere su po mom viđenju samo kozmetičke prirode, i nastavlja se trend jako visokog prisustva politike, što za poljoprivredu nije dobro – kaže Živković.
Živković navodi i da je matematički rast opredijeljenih sredstava u stvari posledica inflatornih kretanja, nego što je to povećanje ulaganja u poljoprivredni sektor.
Poljoprivrednici su prilikom predstavljanja mjera podrške isticali da je situacija u ovom sektoru alarmantna, te da sve više njih odustaje od ovog posla zbog neisplativosti. Takođe, poljoprivrednici zamjeraju i neispunjavanje brojnih zadatih ciljeva iz prethodnog budžeta, te da ne mogu da se nose sa uvozničkim lobijem koji ih stavlja u podređeni položaj. Među brojnim mjerama, za direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji opredijeljeno je 6,5 miliona eura. Smanjen je kriterijum za premije u govedarstvu tako da će svi proizvođači, nezavisno od broja grla, imati pravo da se prijave kada je u pitanju podrška po grlu.
Premija za krave i priplodne junice iznosi 85 eura, i za ovce i koze 10 eura po grlu. Premija za krave u sistemu držanja krava–tele (isključivo tovne rase) za gazdinstva koja gaje tri i više grla stoke, iznosiće 130 eura a osnovna klanična premija za tovljena grla u govedarstvu će iznositi 150 eura… Predstavnici vlade predstavljajući agrobudžet istakli su da im je cilj da u funkciju proizvodnje stave što veći broj hektara poljoprivrednog zemljišta, uvećaju samodovoljnost u proizvodnji hrane i poboljšaju stabilnost dohotka poljoprivrednika.
Izvor: DAN