Uz ocjenu da je sadašnji geopolitički trenutak prilika koju region ne smije propustiti, sa Samita je poručeno i da će napredak ka članstvu zavisiti od sprovođenja reformi, jačanja vladavine prava i usklađivanja sa evropskim standardima, dok je Crna Gora istaknuta kao zemlja koja je najviše odmakla u pristupnom procesu.

Crna Gora je juče zbližila Evropu i pokazala da je dio nje, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je bio domaćin Samita Evropska unija – Zapadni Balkan, koji se juče održao u Tivtu. Samit, kako je istakao, donosi novu nadu svim državama kandidatima za prijem u EU u vrijeme kada je proces proširenja ponovo dobio stratešku važnost.

– Poslali smo poruku evropskog jedinstva, kredibiliteta i zajedničke budućnosti. Samit ima značaj koji prevazilazi granice Crne Gore. Važan je i za region i za EU. Integracija Crne Gore poslala bi snažan signal svim zemljama kandidatima da je evropski san živ, da je stvaran, da se naporan rad isplati i da politika proširenja ostaje jedna od najuspješnijih politika EU – kazao je Milatović na konferenciji nakon Samita.

Istakao je da je evropski put Crne Gore imao razne faze – period uspjeha i periode stagnacije, ali da je od 2023. godine cilj Crne Gore da postane dio Unije do 2028. godine, što je postao nacionalni projekat.

– Sa punim uvjerenjem smatram da je taj cilj realan i dostižan – naglasio je Milatović.

Kako je dodao, tri su važne dimenzije tog procesa, a prva je članstvo koje bi bilo trijumf nove političke kulture i rukovodstva, znak uspjeha javne uprave i potvrda uspješnosti dugogodišnjih reformi.

– Druga dimenzija je regionalna, jer Crna Gora želi da bude ohrabrenje i uzor drugima na Zapadnom Balkanu da je EU put realnosti. Treća je evropska dimenzija, jer se ovako šalje poruka kredibiliteta i atraktivnosti evropskog projekta. Ovo je proces koji nadilazi naše granice, jer je važan za region i Evropu, a naše članstvo poslaće poruku da je evropski san živ. Mi mislimo da je Crna Gora spremna, jer smo spremni da ispunimo preostale uslove – poručio je Milatović.

On je zahvalio predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti i predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, kao i svim evropskim i regionalnim liderima koji su došli na Samit, jer su poslali snažnu poruku evropskog jedinstva.

Košta je države regiona pozvao da preduzmu sve korake na usklađivanju sa politikom Unije i iskoriste momentum.

– EU je zajednica i projekat na kojem svi zajedno radimo, a pristupanje Zapadnog Balkana ostaje naš prioritet. EU je zajednica vrijednosti i savez uspjeha i prosperiteta. Mi razmatramo nove ideje da usmjerimo proces proširenja i dodatno učvrstimo povjerenje – kazao je Košta.

Podsjetio je da je prošlog mjeseca započet rad na pristupnom ugovoru Crne Gore, “što je posebno važno, s obzirom da se to dešava prvi put od 2013. godine”.

Tokom Samita bilo je riječi o tome kako pospješiti proces pristupanja država zapadnog Balkana, kazala je Fon der Lajen, uz ocjenu da se region približio Uniji.

– Pričali smo o planu rasta i proširenju. Plan rasta je praktično postepena integracija Zapadnog Balkana. Zemlje ove regije moraju sprovoditi reforme jer je to investicija u njihovu budućnost. Ako moram opisati ovaj samit sa dvije riječi, to su posvećenost i samopouzdanje. Vjerujemo da će Crna Gora postati sledeća članica 2028. Ohrabrujemo vas da nastavite i pokažete ambiciju i posvećenost – poručila je predsjednica Evropske komisije.

Za Samit u Tivtu pripremljen je i zajednički predlog Njemačke i Francuske da se zemlje zapadnog Balkana i Moldavija više uključe u svakodnevni rad EU kako budu napredovale u reformama. Dokument detaljnije razrađuje ideje koje je prošlog mjeseca iznio njemački kancelar Fridrih Merc, koji je predložio da se Ukrajini odobri pridruženo članstvo u EU, prenose evropski mediji.

– Moramo obezbijediti dodatne podsticaje u okviru postepenog procesa integracije zasnovanog na zaslugama i pojednostaviti postojeći proces kako bi bio efikasniji i omogućio bržu i dublju integraciju – navodi se u francusko-njemačkom non-pejperu.

Nova ideja je da se uspostavi skup “gradivnih elemenata” za zemlje koje čekaju u predvorju EU, kako bi zemlje kandidati bile uključene u određene oblasti rada EU dok sprovode reforme, a da istovremeno cijeli proces bude reverzibilan, odnosno obustavljen u slučaju nazadovanja u reformama.

Dokument predviđa da predstavnici Zapadnog Balkana i Moldavije dva puta godišnje održavaju zajedničke sastanke sa komesarima i evroposlanicima, kao i da se poslanici Evropskog parlamenta redovnije sastaju sa poslanicima nacionalnih parlamenata iz zemalja zapadnog Balkana i Moldavije.

Francusko-njemački non-pejper predlaže i da lideri i ministri zemalja kandidata učestvuju u raspravama o pojedinim tačkama dnevnog reda na neformalnim sastancima Savjeta EU i Evropskog savjeta u statusu posmatrača, bez prava glasa, a to bi bilo uslovljeno zatvaranjem relevantnih poglavlja u pristupnom procesu.

– Pozivamo Evropsku komisiju da predstavi predloge za olakšavanje postepene integracije zemalja kandidata na njihovom putu ka pristupanju EU – piše u dokumentu.

Komentarišući njemačko-francuski predlog, Milatović je kazao da je pozicija Crne Gore drugačija, posebno jer je već počela izrada ugovora o pristupanju. Sličnog stava je i predsjednik Evropskog savjeta, koji je kazao da se govori o nekoliko modela koji bi proces pristupanja učinili efikasnijim.

Stav Fon der Lajen ostaje da, bez obzira na model, proces ostaje zasnovan na zaslugama i konkretnim rezultatima.

Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je juče da evropsko proširenje kasni godinama i da je sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom razgovarao o narednim koracima ulaska zemalja zapadnog Balkana u EU.

– Ovaj dio Evrope jeste u perspektivi dio EU iako 13 godina nijesmo učlanili nijednu zemlju. Možemo da kažemo da je EU napravila neke svoje greške – naveo je njemački kancelar.

On je uoči Samita imao sastanak sa Milatovićem, a tom prilikom je istakao da će Njemačka nastaviti da bude pouzdan partner u sprovođenju ključnih reformi, posebno u oblastima vladavine prava, jačanja institucija i borbe protiv korupcije.

Dan portal