NVO tvrde da je lokacija mrkolignitnog uglja “Mataruge” u koliziji sa više strateških i planskih dokumenata, prije svega sa nacrtom Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, kao i sa pljevaljskim lokalnim planom zaštite životne sredine.

“Mataruge se nalaze u slivnom području gornjeg toka rijeke Ćehotine, a oba planska dokumeta svojim ciljevima definišu zaštitu ovog dijela rijeke. Takođe, potencijalno donošenje odluke o izdavanju koncesionih prava na eksploataciju uglja na lokalitetu Mataruge u suprotnosti je strateškim ciljevima Crne Gore u kontekstu evropskih integracija, što implicira i poštovanje klimatsko-energetskih politika Evropske zajednice. U godinama ispred nas svaka investicija i napor trebaju biti posvećeni energetskoj tranziciji a ne uvećanju eksploatacije uglja”, naglašavaju organizacije.

Podsjećaju da da se voda iz Otilovićkog jezera koristi za vodosnabdijevanje stanovnika Pljevalja i upozoravaju dok bi otvaranje kopa u Matarugama direktno negativno uticalo na kvalitet vode u ovom jezeru, a time i na već ugroženo zdravlje Pljevljaka.

“Otpadne voda iz rudnika ne bi mogle da se izvedu nigdje drugo osim u rijeku Ćehotinu i Otilovićko jezero. Mataruško polje je karstno područje, te postoji veza između podzemnih voda ovog područja sa rijekom”, ističu ove organizacije.

Pojašnjavaju da je PUP- om Pljevlja do 2020. godine definisano da je Mataruge uslovna lokacija zbog toga što teško može biti prihvatljiva u zoni sanitarne zaštite vodozahvata i da treba imati u vidu da pored postojećih ekoloških problema kroz novo planiranje ne bi trebalo povećavati ekološke probleme i zagaditi još i preostali resurs vode.

Grupa NVO podsjeća na to da analiza opravdanosti ostvarivanja javnog interesa, kao obavezni dio koncesionog akta, nikada nije objavljena za koncesioni akt o energetskoj mineralnoj sirovini mrkolignitni ugalj lokaliteta “Mataruge”, koji je prošle godine bio na javnoj raspavi.

“Ova analiza je od posebne važnosti za ukupnu crnogorsku javnost kako bi se uopšte moglo diskutovati i raspravljati o dodjeli koncesije. Ponavljamo da javni interes, koji je osnov za dodjelu koncesija i obavljanje koncesione djelatnosti, nije dokazan, a nije data na uvid javnosti ni analiza koja to potvrđuje. Dodatno, Ministarstvo kapitalnih investicija nije nikada objavilo izvještaj sa javne raspave o koncesionom aktu za lokalitet “Mataruge”, te dalo obrazloženje na pristigle komentare zainteresovane javnosti”, naglašavaju, uz zaključak da je na ovaj način Ministarstvo pogazilo jedan od najvažnijih mehanizama za obezbjeđivanje transparentnosti rada organa državne uprave i poljuljalo povjerenje građana u rad i ciljeve ovakvih razvojnih politika.

“Pozivamo nadležno Ministarstvo i Vladu da razmotre ovaj slučaj i još jednom razmisle o tome trebaju li Crnoj Gori projekti koji uništavaju njeno prirodno bogatstvo, a na kojem se može graditi održiva budućnost zemlje. Vrijeme je da se preduzmu odlučujući koraci i da se krene u postepeno napuštanje uglja, te da se aktivnosti usmjere prema ekološki prihvatljivijim projektima i u korist cjelokupnog društva”, zaključuju organizacije.

IZVOR:RTCG