U obrazovnom sistemu nedostaje profesora/ica matematike, fizike, hemije, računarske grupe predmeta, razredne nastave, klavira, gitare, flaute, harmonike, violine, likovne grupe predmeta, njemačkog jezika, biologije… 
Na panelu Prosvjetne zajednice Crne Gore, povodom Dana nastavnika, diskutovalo se o deficitarnim zanimanjima koja su zabilježena 2020.godine. Kazali su da mladi već godinama, možda i deceniju, ne žele da budu nastavnici.
Usmjeravaju se ka nekim drugim poslovima koji su mnogo bolje plaćeni. Nastavnici su na ovom skupu ukazali i na lošu upisnu politiku. Rečeno je kako će sada sitemu trebati 10-15 godina da se vrati u normalu, jer se na vrijeme nijesu rješavali problemi.
Zapošljavaju penzionere
Iznešen je podatak da je 2019.godine 125 škola raspisalo 370 oglasa za profesora matematike. Od tog broja, 200 njih se ponavljalo i nijesu okončani. Zbog velikog nedostatka nastavnika iz matematike, ove godine se zapošljavaju i oni koji su penzionisani.
Problematizovano je što angažuju u školama i studenti PMF-a. Oni nijesu završili fakultet i nemaju pedagoško metodička znanja.
Nastavnici su isticali na panelu da propusta u obrazovanju ima i da ih mogu riješiti strukovna udruženja, ako budu svi složni. Rekli su da se boje tihog odustajanja nastavanika. Kazali su da nemaju adekvatnih predstavnika u Skupštini, da se dovoljno ne razumiju u ovu oblast, zbog čega se ne donose dobri zakoni, nadležni ne donose dobre odluke.
Negodovali su kako je, između ostalog, nevjerovatno da se pred svaku grejnu sezonu vodi polemika hoće li biti grijanja u školama ili ne. Dešava se da se djeca smrzavaju, učionice su hladne, nemaju osnovne uslove za boravak u školama.
Kupuju sami materijal u vrtiću
Vaspitačica Tanja Mijajlović, koja radi u Podgorici, govorila je o problemima u vrtićima, a ključni su prekobrojne grupe. Norma je 12, a u grupama ih ima i po 60. Rekla je da sigurno mogu da se nađu neke privremen prostorije, da se riješi problem.Požalila se i da materijal za vrtić kupuju sami.
Učiteljica Rajka Čepić rekla je da joj smeta nefunkcionalnost. Priča se, kaže ona, o digitalizaciji, a nije se još izašlo iz tradicionalnog.
– Nemamo osnovna sredstva u učionici da nešto odštampam – rekla je ona.
Pričala je da su profesori nezadovoljni, demotivisani, da imaju novčanih problema, teško obezbjeđuju osnovne stvari za život.
– Psihološki nespreman prosvjetni radnik ne može u učionici da da najviše od sebe – kazala je ona.
Profesorica Milica Kankaraš navela je da su partije preuzele škole, ne dozvoljava se nastavnicima da biraju rukovodioce. Oni u kolektivu, kako je rekla, najbolje znaju koji ljudi mogu da budu lideri.
Licenca bez ikakvog polaganja
Predstavnica Udruženaj asistenata u nastavi Tanja Vukašinović kazala je da se obuke za asistente obavljaju preko auto škole i da to nije dobro.
– Imamo problem – u školi može da boravi bilo ko, da bude sa djecom. Treba da se napravi sistem školovanja asistenata. Stvara se hiperprodukcija ovih licenci. Tu nema nikakvog polaganja, ništa– rekla je ona.
Negodovalo se i što svaki resorni ministar radi po svome, ne osvrće se na rad pethodnika.
Tokom diskusije profesori su kritikovali što su im smanjeni časovi iz pojedinih predmeta, u srednjim stručnim školama nema istorije, pa je djeca uče kroz portale, medije, gdje ima prostora da se manipuliše.
Vršiteljka dužnosti direktorice Zavoda za školstvo Zoja Bojanić Lalović rekla je da kada je počela da obavlja tu funkciju zatekla je otuđenost institucija od baze. Zavod je donosio odluke bez konsultacije sa profesorima u obrazovanju. Najavila je da će sačiniti odeđene mjere koje će proslijediti Ministarstvu prosvjete.
Maja Lalić Kovačević iz UNICEF-a podsjetila je da dvije godine rade analizu obrazovnog sistema sa Ministarstvom prosvjete. Objaviće nalaze krajem oktobra ili početkom novembra. Rekla je, pored ostalog, da administracija opterećuje nastavni kadar. Potrebno je, dodala je ona, da se ima jasna vizija, šta se želi od obrazovanja, kakvo dijete treba da izađe iz tog sistema. Predložiće reformsku ideju.
izvor: Pobjeda
