Četvrta tribina iz serijala „Crnogorski razgovori“ u sklopu 4. Internacionalnog sajma knjiga održana je 5.oktobra.
Učesnici tribine, Goran Sekulović i Slobodan Čukić, razgovarali su na temu filozofske problematike, te se osvrnuli na stanje crnogorske filozofije danas i nekad.
Čukić se posebno osvrnuo na Sekulovićevo proučavanje dvojice crnogorskih filozofa, Jovana S. Baljevića i Jovana Dž. Plamenca, te istakao da Sekulićev angažman na rasvjetljavanju biografije i djela pomenutih filozofa predstavlja dragocjeni iskorak u rasvjetljavanju ukupne crnogorske kulturne povijesti. Sekulović je sajamskoj publici približio život i djela Jovana Baljevića i Jovana Plamenca, uporedio njihova filozofska stanovišta i polazne tačke i dotakao se komparacije sa Njegošem.
U razgovoru o filozofiji, učesnici su se dotakli i teme nacionalnoga identiteta. Sekulović je istakao činjenicu da mnogi Crnu Goru doživljavaju kao jedan prazan prostor, bez nacionalnog, etničkog, a naročito bez autentičnog određenja, te je pripajaju nekom drugom i drugačijem određenju.
On je dodao i da „nema naroda koji ima tako osvjedočen identitet, a da je na takvom udaru, od strane ne samo spoljnih neprijatelja, nego i unutar samog svog nacionalnog korpusa, i da on uprkos svemu tome istrajava do dana današnjeg“.
Na pitanje o tome kakva je to u biti crnogorska filozofija, Sekulović je izjavio da „u viševjekovnoj oslobodilačkoj borbi za slobodu, Crnogorci su izgradili jednu filozofiju prevazilaženja ograničenja, bilo kakvih ograničenja, materijalnih i duhovnih, i slobodno se može reći da je to njihova konstanta“.
Lapidarno se crnogorska filozofija, kako ističe on, može objasniti Njegoševom mišlju „Neka bude što biti ne može“.
O tome kakvo je stanje crnogorske filozofije danas, Čukić se osvrnuo na svršene studente Filozofije. „U današnje doba crnogorska filozofija predstavlja, najvećim dijelom, nažalost, pripremnu stepenicu za produkciju teologa“ istakao je on.
Na jedan od nedostataka u crnogorskoj kulturi ukazao je Goran Sekulović istaknuvši da Crna Gora još uvijek nema svoju nacionalnu, građansku i državnu Enciklopediju, te zaključio da je i to pitanje razvoja crnogorske filozofske misli. Čukić je istakao potrebu za okruglim stolom koji bi obuhvatio sva pitanja crnogorske filozofije i dodao da je upravo ova tribina dobar momenat da se ta ideja stavi na razmatranje.
„Nije stvar u tome da nam nedostaje mislilaca, možda nam nedostaju monografski zbornici i studije, na kojima bi se okupile sve studije koje bi dale pregledan prikaz ovih pitanja“ zaključio je Slobodan Čukić.
Izvor: AntenaM