Primjetan je i rast cijene Imlekovog „Balansa“ koji je u istom marketu juče koštao čak 2,55 eura.

U drugom marketu koji smo obišli je još juče na snazi bila akcija za pojedine domaće jogurte, ali i dalje po cijeni višoj od doskorašnje, piše Pobjeda.

Juče nijeu uspjeli da stupe u kontakt sa crnogorskim mljekarama, jer im nijesu odgovarali na pozive.

Vijesti pišu da im je iz Udruženja mljekara Crne Gore rečeno da je poskupljenje bilo nužno zbog rasta troškova, ali negiraju da to ima veze sa najavljenim Euro modelom na osnovu kojeg bi od januara minimalne zarade trebalo da premaše 1.000 eura.

Ipak, kako je Pobjedi kazao predsjednik Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić, on je za ovo poskupljenje čuo iz medija, dodajući da to nema nikakve veze sa njima.

“Mi cijenu otkupa mlijeka nijesmo dizali niti možemo, jer nam ih diktiraju mljekari. Kad god su mljekare dizale cijene, nikad tu nije bilo stočara da se ukalkulišu i oni. Posljednji put je to bilo prije nekoliko godina, kada su cijene otkupa mlijeka porasle između dva i četiri centa po litru”, dodao je.

Iako su do sada, kako je kazao, u više navrata pokušavali da nađu zajednički jezik sa mljekarima, u tome baš i nijesu uspjeli.

Navodi da privatne mljekare zauzimaju stav kao i resorno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede: „Neće nam farmeri određivati poslovanje“.

“Nas niko nije pozvao, ali ako mljekare podižu cijene za 8,5 odsto, zar nije trebalo da se poveća nešto i za otkup mlijeka od stočara, barem 1,5 do 2 odsto, pa da se ravnomjerno rasporedi? Ne može biti da samo oni plaćaju viši ceh, a da mi poslujemo pozitivno sa istim cijenama”, navodi Lakić.

Određeni broj farmera, kako je dodao, koji više nije mogao da izdrži pritisak zbog niskih otkupnih cijena našao je alternative.

“Oni koji proizvode sir i kajmak spremni su da plate malo više, pa čak i do deset centi po litri mlijeka. Zato su se neki stočari preorijentisali na njih, ko je uspio da dogovori. Troškovi proizvodnje su sve veći, imajući u vidu da stočnu hranu uvozimo, a cijena stalno raste. Dodatno ove godine je zbog velike suše skočila i cijena sijena”, naglašava Lakić.

Zbog suše su, kako je dodao, tražili od Ministarstva pomoć za stočare, ali ni poslije tri mjeseca nemaju nikakvu povratnu informaciju. Lakić naglašava da su se sa sušom nosile mnoge evropske zemlje, ali navodi primjer francuske vlade, koja je podržala svoje poljoprivrednike sa dvije milijarde eura zbog ove situacije.

“Bilo je obećanja da će biti neka pomoć zbog suše, evo vidite i problem stočara zbog velikog broja neprodatih jagnjadi, ljudi ne mogu da prehrane toliku stoku sa ovolikim cijenama stočne hrane. Na sastanku u Ministarstvu nam je rečeno da će tražiti od opština da se procijeni šteta zbog suše, te da će vidjeti da se određena sredstva opredijele iz budžetske rezerve, ali od toga nije bilo ništa”, navodi Lakić.

Januarska poskupljenja

Da će januar donijeti poskupljenja nedavno je kazao i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, navodeći da ne očekuje da će na to uticati Euro model koliko energetska kriza zbog rata na Bliskom istoku.

Od 1. januara bi, kako je kazao, trebalo ponovo da budu ograničene marže, ali još nije precizirano da li će se to odnositi samo na osnovne životne namirnice ili širu listu proizvoda.

“Dosta država regiona se priprema za januar i to nije slučajno, pa i u nekim zemljama gdje ne dolazi do povećanja zarada. Ograničavanje marži od 1. januara nije samo zbog primjene Euro modela, nego zbog dešavanja sa cijenama goriva, a koje se još nijesu reflektovale na velike sisteme, jer privreda ne ugovara cijene na mjesečnom, već na godišnjem nivou, pa se sva ova dešavanja nijesu mogla reflektovati na povećanje cijena tokom godine, ali se to očekuje od januara”, odgovorio je Đeljošaj u parlamentu Andriji Nikoliću (DPS) na pitanje da li se najavom ograničenja marži potvrđuje visok rizik da će rast cijena poništiti povećanje zarada.

Na konstataciju Nikolića da su cijene krenule da rastu od trenutka kada je premijer Milojko Spajić polovinom septembra najavio Euro model, Đeljošaj je kazao da je „počela priča bez argumenata“ u vezi sa rastom cijena, ali da ne može ništa o tome reći dok ne dobije nalaz Tržišne inspekcije.

Ocijenio je i da se „medijska scena koristi kako bi se građani pripremili da će se to desiti“.

“Mislim da zbog dešavanja na unutrašnjem planu ne bi trebalo da dođe do drastičnog povećanja cijena. Po mojim proračunima bi na tržištu, zbog povećanja plata, trebalo da bude između 700 miliona i milijardu eura više nego ove godine, tako da će to uticati i na ponudu i na potražnju i logično je da će biti nekih pomjeranja u inflaciji. Ne očekujem da će Euro model uticati na veliko povećanje cijena, a i ako bude takvih pokušaja privrede, mi ćemo reagovati ovim mjerama”, kazao je Đeljošaj, ocjenjujući da građani danas žive bolje nego prije pet godina.

Da su cijene krenule da rastu sa najavom Euro modela smatraju i u Uniji slobodnih sindikata Crne Gore (UUSCG).

Nedavno je Pobjedi Marko Subotić iz USSCG kazao da je odluka o ograničavanju marži dobra, ali da se nije smio čekati januar.

Smatra i da je potrebno ograničiti marže i na ostale proizvode i usluge, a ne samo na osnovne namirnice.

Kao jednu od mjera protiv neosnovanog povećanja cijena dr Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka je predložio uvođenje sidrednih, odnosno referentnih cijena, kako bi građani pored aktuelne, vidjeli i cijene iz ranijeg perioda.

“Na primjer, rast sa 2,60 na 3,20 eura znači poskupljenje od oko 23 odsto. Ta informacija nije isto što i zakonsko pravilo o prethodnoj cijeni kod akcijskih sniženja. Veći lanci bi trebalo da objavljuju ažurne, standardizovane digitalne cjenovnike. Građanin bi mogao da uporedi identičan proizvod između marketa, vidi kako se cijena mijenjala i izračuna koliko je poskupjela baš njegova potrošačka korpa. Referentne cijene nijesu zamrzavanje cijena, one omogućavaju da konkurencija počiva na provjerljivim informacijama”, stav je Rabrenovića.

adria.tv