Ilustracija

Miranović je do sada u više navrata polemisao o problemu deficitarnog kadra u školskom sistemu i upozoravao da se moraju preduzeti konkretni potezi. Bio je učesnik okruglih stolova na Prirodno-matematičkom fakultetu kada se diskutovalo o toj temi.

Proteklih dana, osnovne i srednje škole raspisale su konkurs za potražnju nastavnika matematike, fizike, hemije…

Pobjeda piše da su im pojedini direktori škola otvoreno kazali da godinama raspisuju oglase na kojima se niko ne javlja i da su svi upoznati sa problemom deficitarnog kadra. Nijesu željeli konkretno da komentarišu platu koja se nudi potencijalnim kandidatima za poziciju nastavnika deficitarnih zanimanja, koja iznosi od 800 eura i nešto više, za puno radno vrijeme. Rekli su kratko da oni ne određuju iznos plate. Obaveza im je da raspisuju konkurse, a kada se niko ne javi od kandidata, produžavaju ugovore nestručnim nastavnicima koji predavaju predmete za koje se nijesu školovali. Tako studenti predavaju biologiju, inženjeri matematiku, nastavnica biologije i fiziku i hemiju.

Sagledavajući cjelokupno stanje, prof. Miranović kaže da ga ne iznenađuje realnost. Podsjeća da o problemu govore godinama i da se svaki put razgovor završi konstatacijom da je problem veliki. Konstatacija, poručuje Miranović, nije rješenje.

“Prije dva dana objavljen je podatak da od 1.232 nastavnika matematike, fizike i hemije njih 423 nijesu školovani za predmet koji predaju. To je više od trećine. Prije tri godine ta brojka je bila oko 30 odsto. Dakle, ne stojimo u mjestu. Idemo nazad”, kaže profesor.

Miranović ističe da nije problem direktora obrazovnih ustanova što se niko ne javlja na konkurse, jer oni rade jedino što im preostaje.

“A nastavnica biologije koja predaje i hemiju i fiziku nije improvizacija jedne škole, nego slika problema. I budimo pošteni prema njoj: nije ona kriva što je stavljena u poziciju da predaje ono za šta se nije školovala”, kazao je profesor.

Komentarišući iznose plata, Miranović navodi da je pravo pitanje: ko za taj novac hoće da javi?

“Mlad čovjek koji je diplomirao fiziku ili matematiku danas ima ponudu iz IT sektora, ima inostranstvo, ima privatne časove kojima za pola radnog vremena zaradi koliko i u školi. Škola nema čime da konkuriše. Nije to nedostatak patriotizma kod mladih ljudi, nego elementarna računica”, rekao je on.

Precizirao je da je najgore što je taj krug zatvoren.

“Đak koji četiri godine sluša fiziku od nestručnog nastavnika neće zavoljeti fiziku. Neće je upisati. Za pet godina neće biti profesor fizike. Svaka generacija nam vrati manji broj ljudi nego što smo poslali, i to traje decenijama”, rekao je on.

Pored toga što smatra da nastavnicima deficitarnog zanimanja treba ponuditi veće plate, Miranović ukazuje na važnost stipendiranja studenata matematike, fizike i hemije, uz ugovornu obavezu da poslije diplome određeni broj godina rade u prosvjeti. Država, kako ističe profesor, tako dobija kadar koji je sama školovala, a ne da se nada da će se neko javiti na konkurs. Istakao je da je potreban i ozbiljan program dokvalifikacije za inženjere i druge koji imaju struku, kroz pedagoško obrazovanje.

“To nije ideal, ali je neuporedivo bolje od onoga što sada imamo”, rekao je on.

Dodaje da postoji, takođe, nešto što se ne rješava novcem – da je profesorska profesija izgubila ugled, i dok se to ne promijeni, nijedna mjera neće dugo trajati.

“Ovo se ne rješava za godinu dana. Ali ako se ne počne sada, za deset godina nećemo razgovarati o tome ko predaje fiziku u osnovnoj školi, nego o tome ima li ko da je predaje u gimnaziji. Fizika, matematika i hemija nijesu predmeti kao svaki drugi. Na njima stoji sve ono što zovemo tehnologijom i razvojem. Država koja danas ne umije da plati profesora fizike, platiće to sjutra mnogo skuplje”, zaključuje Miranović.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija dodjeljuje stipendije studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u nastavi. Iznos stipendije je 300 eura. Saopštavali su do sada u više navrata da je ovo samo jedna od mjera kojom nastoje da podstaknu interesovanje za deficitarne profesije i podstaknu da najbolji kadrovi nađu svoje mjesto u obrazovnom sistemu Crne Gore.

Adria.tv