Odbor za zdravstvo, rad i socijalnu politiku održaće 31. maja konsultativno saslušanje u vezi sa izvještajem Državne revizorske institucije o reviziji uspjeha upravljanja sredstvima donacija za suzbijanje epidemije korona virusa, na koje će biti pozvani ministri finansija i zdravlja, Aleksandar Damjanović i Dragoslav Šćekić, predstavnici Državne revizorske institucije, nekadašnji rukovodioci Kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović i Nermin Abdić, te bivši i sadašnji direktori Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša i Igor Galić.

DRI je zaključila da donacijama za ublažavanje i suzbijanje posljedica pandemije korona virusa institucije nijesu dovoljno efikasno upravljale.

Rukovodilac kolegijuma dr Branislav Radulović, koji je sa predsjednikom Senata dr Milanom Dabovićem sproveo reviziju, Pobjedi je tada kazao da su skrenuli pažnju na to što se ne zna namjena preostalih 5,16 miliona eura, niti je određena institucija koja će tim sredstvima upravljati.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je tokom sjednice Odbora, prve koja je održana poslije više od pet i po mjeseci, da su sredstva od oko pet miliona eura bila umrtvljena godinu i po i da se postavlja pitanje što se radilo, odnosno nije radilo, sa tim novcem jer je poznato da je bio određen za izgradnju pojedinih klinika.

Mugoša je kazao to da je neko oročio ta sredstva na godinu i po dana – zaradio bi 100 hiljada eura.

Odbor je bio saglasan i da se u junu održi konsultativno saslušanje predstavnika zdravstva i finansija na temu stanja finansija u zdravstvenom sistemu i u vezi sa održivošću finansiranja Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) u svjetlu programa ,,Evropa sad“, kojim je ukinuto plaćanje doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i nedavne izjave ministra Damjanovića.

Ono što je u ovom trenutku jedino sigurno, prema riječima Damjanovića – nakon ukidanja plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje kroz program ,,Evropa sad“, a koje je Ustavom garantovano socijalno osiguranje, je da FZO nema održivo finansiranje.

Na pitanje da li su u Ministarstvu finansija već uradili presjek stanja u pogledu dugova koje Fond zdravstva ima, Damjanović je kazao da su obaveze te ustanove u ovom trenutku i veće od onih koje su javno saopštene, da dijelom datiraju iz ranijih godina, te da se prosto jednom mora presjeći krug nedovoljnog finansiranja i rasta dugova.

On je najavio da će se tek raditi precizna računica postojećih, dospjelih i obaveza koje dospijevaju tokom tekuće budžetske godine, imajući u vidu da ranija vlada nije planirala dovoljno sredstava za tekuće finansiranje Fonda i otplatu zaostalih obaveza.

Poslanik Mugoša je kazao da su dramatični podaci koje su čuli ovih dana u javnosti od zvaničnih predstavnika Vlade”, ukazujući na još neke probleme u zdravstvu kao što su obračunavanje prekovremenih sati, kašnjenje u isplatama refundacija troškova za odlazak kod specijalista, naknadama za odvojeni život i slično.

Predsjednik Odbora dr Srđan Pavićević je kazao da je neophodno da se napravi neka vrsta istrage i analize ekonomije zdravstva.

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković kazao je da je veoma važno da je ukidanje obaveznog zdravstvenog osiguranja, na što je upozoravano, ugrozilo funkcionisanje zdravstvenog sistema.

Eraković je kazao da kao članovi parlamenta moraju pokazati dodatnu dozu odgovornosti i da sve one koji su bili kreatori ovog sistema, i one koji su ih podržavali, suoče sa posljedicama opasnog eksperimenta po zdravstveni sistem Crne Gore.

Prema njegovim riječima, mora se poslati jasna poruka građanima da ovo nema nikakve veze sa uvećanjem njihovih plata, već sa njihovim liječenjem i održavanjem zdravstvenog sistema u životu.

Predsjednik Odbora je konstatovao da želi da vjeruje da je neko imao dobru i plemenitu namjeru, ali i ukazao da je prelazak sa Bizmarkovog na Beveridžov sistem bila senzacionalna i hrabra odluka, ali i da se sa zdravstvenim sistemom ne smije igrati.

Odbor je apelovao na Ministarstvo zdravlja da se ispravi nepravda nanešena Granskim kolektivnim ugovorom potpisanim krajem prošle godine saradnicima u medicini koji su izuzeti od povećanja koeficijenata, a riječ je o kliničkim psiholozima, imunolozima, genetičarima, fizičarima, hemičarima, logopedima i defektolozima, koji, kako je rekao predsjednik Odbora Srđan Pavićević, svakodnevno učestvuju u radu i u donošenju odluka sa ljekarima u vezi sa liječenjem i tretmanom pacijenata.

Članovi Odbora su bili saglasni da se održi i konsultativno saslušanje u vezi sa socijalnim politikama koje su, prema ocjeni članova, bile potpuno zanemarene u periodu od prethodnih godinu i po.