Sudski vještak i ekspert u oblasti narkomanije Dušan Raspopović

“Kad dođete sa pričom o prevenciji bolesti zavisnosti u srednjoj školi, tu ste već zakasnili. Ispustili ste niže generacije, koje već imaju određeno iskustvo sa supstancama i kockom”, kaže Raspopović za Pobjedu. Edukacija bi, smatra, morala da počne od predškolskog uzrasta, da se nastavi u osnovnoj, pa tek onda u srednjoj školi.
„Kad dođu u srednju školu, oni već imaju i „iskustvo“ i „znanje“, i onda malo što možemo popraviti i izmijeniti u već formiranim stavovima“, rekao je on.
Tako je komentarisao Program za realizaciju međupredmetne teme „Obrazovanje u oblasti prevencije upotrebe psihoaktivnih supstanci u srednjoj školi“, koji je Zavod za školstvo objavio na sajtu Vlade. Iz Zavoda su pobijedili ranije odgovorili da su srednje škole obavezne da sprovode program i da je ova međupredmetna tema namijenjena osnovnim školama. Prati se, međutim, samo da li se školski program realizuje. Za procjenu da li utiče na znanje, stavove i ponašanje učenika, kako su naveli, bila bi potrebna posebna evaluacija. Nijesu naveli da je ona planirana.
„O prevenciji niko ni riječ“
Raspopović ocjenjuje da je prevencija zloupotrebe psihoaktivnih supstanci zapostavljena. Kaže da u Crnoj Gori ne postoji plan preventivnih programa koji bi se realizovao na državnom nivou, a smatra da bi i svaka lokalna zajednica trebalo da ima sopstveni program, koji bi usvojio lokalni parlament.
„Svakodnevno se informišemo o aktivnostima policije, njihovim rezultatima u presijecanju krijumčarskih lanaca i lišenju slobode dilera droge, što je za svaku pohvalu, ali o prevenciji niko ni riječ“, kaže dalje.
Prema njegovim riječima, Crna Gora nema registar zavisnika, a istraživanje o broju zavisnika nikad nije urađeno, iako je zloupotreba psihoaktivnih supstanci, kako kaže, veća nego ikad.
“Sporadično bude nekih inicijativa, ali je to sve bez rezultata. Sve pojedinačne aktivnosti su korisne, ali bez planskih aktivnosti koje bi se usvajale i realizovale sa državnog nivoa ne mogu dati adekvatne rezultate”, navodi Raspopović.

Iskustvo prije prve lekcije
Raspopovićevu ocjenu o zakašnjeloj prevenciji potkrepljuju podaci Evropskog istraživanja o upotrebi psihoaktivnih supstanci među učenicima (ESPAD). Istraživanje je 2024. sprovedeno na uzorku od 5.510 crnogorskih učenika uzrasta 15 i 16 godina, puni izvještaj objavljen u oktobru 2025.
Samo 38 odsto tih učenika navelo je da je u dvije godine prije ispitivanja prisustvovalo bar jednoj informativnoj ili obrazovnoj aktivnosti o supstancama ili rizičnim ponašanjima. To je drugi najniži procenat u Evropi, iza Kosova (31 odsto), dok je evropski prosjek 56 odsto.
U isto vrijeme, kokain je makar jednom probao 5,4 odsto crnogorskih učenika. Crna Gora je po tom pokazatelju druga u Evropi, iza Kipra, a evropski prosjek je 2,3 odsto. Izvještaj eksplicitno navodi da upotreba droga među crnogorskim učenicima raste od 2007. godine, suprotno evropskom trendu.
Raspopović kaže da u praksi učenici mogu da računaju samo na savremene edukativne časove, najčešće na biologiji ili na času razredne nastave, „nažalost rijetko i nedovoljno“.
Pojedini nastavnici, navodi, imaju mali fond časova i teško realizuju plan i program, pa nerijetko časove razredne nastave koriste da pređu planirano gradivo. Škole imaju pedagoško-psihološke službe koje u okviru svojih nadležnosti planiraju aktivnosti na temu prevencije bolesti zavisnosti.
Varka o „lakim“ drogama
Raspopović tvrdi da podjela na “jezeru” i “teške” droge ne postoji. Takve podjele se, kako kaže, obično čuju od ljudi koji nisu upućeni ili od onih koji namjerno žele da ubijede mlade da “jezero” droge nijesu opasne, da ne izazivaju zavisnost i da se sa njih može lako “skinuti”.
“U tome je glavni problem, tu se nalazi varka za one koji mogu povjerovati u ovu priču”, kaže on.
Prema njegovim riječima, mladi su u 95 odsto slučajeva počeli upravo sa “lakim” drogama, a rijetko se odmah kreće sa “težima”.
“Sve su to planski plasirane priče od osoba koje se trude da što više mladih uvuku u ovu priču. Jer što je veći broj zavisnika i zarada dilera je veća”, kaže Raspopović.
Debata na temu „Legalizacija marihuane, za i protiv“ i podjele droga na „jezeru“ i „teške“, smatra on, treba organizovati tek kada je sa mladima urađena kvalitetna prevencija. Tada se u vršnjačkom takmičenju argumenti ukrštaju na pravi način i pokazuju nelogičnost teze o podjeli droga.
Kocka, o kojoj se ćuti
Raspopović posebno upozorava na kocku.
“Sporadično se pominje, au stvari je ogroman problem. Sve više mladih ima problem sa ovom vrstom zavisnosti. Nije rijedak slučaj da se kladionice nalaze u neposrednoj blizini škole”, kaže on.
Kockanje, kao i droga, obično počinje na nagovor druga ili osobe koja već kocka.
Po ESPAD-u, u godini prije istraživanja, novac je kockao 28 odsto crnogorskih učenika (40 odsto dječaka i 16 odsto djevojčica), dok je evropski prosjek 23 odsto. Među njima 39 odsto ispoljava obrazac ekscesivnog kockanja. To je najviša stopa u Evropi, uz Kosovo, a evropski prosjek je 22 odsto.
Kad problem krene od kuće
“Nažalost, nije rijedak slučaj da sve ove stvari krenu iz iste porodice”, kaže Raspopović.
IQOS, vejpove, snus i druge lako dostupne duvanske proizvode za mlade, prema njegovim riječima, nerijetko koriste pred roditeljima. Veliki broj mladih, kako navodi, pozivajući se na njihovo kazivanje, pije alkohol u prisustvu roditelja i odraslih, najčešće na porodičnim okupljanjima, slavama, svadbama i vjerskim praznicima.
“Svi ovi događaji, koji su naizgled bezazleni, mogu da imaju dalekosežne fatalne posljedice. Ovako olako shvatanje ili trenutno tolerisanje konzumacije alkohola na direktan način može izbrisati barijeru i strah od reakcije porodice kada se uđe u problem”, kaže on.
Djeca, tvrdi Raspopović, vrlo često kod roditelja odlaze u kockarnice ili kladionice.
„Granica je toliko pomjerena da djeca od 11 do 12 godina već imaju problem sa zavisnošću“, istakao je on.
Tokom ljeta, navodi, maloljetnici posjećuju noćne klubove, iako tu ne bi smjeli da budu, kao i žurke na otvorenom i muzičkim festivalima na kojima se konzumiraju alkohol, sintetičke droge i kokain.
Upozorava i na rast vršnjačkog nasilja, organizovanih tuča među mladima, prodaje narkotika, kamatašenja, pripadnosti kriminalnim grupama i krađa vozila. Navodi i da mladi u kasnim večernjim satima voze bez vozačkih dozvola, pod dejstvom alkohola i narkotika.
Ko drži predavanja
Raspopović ocjenjuje da nastavnici bez posebne obuke nisu spremni za ovakav rad sa djecom.
“Djeca u osnovnoj školi imaju veće znanje o pitanju bolesti zavisnosti od odraslih. Pitanje je da li su te informacije koje oni crpe sa društvenih mreža i interneta istinite i prave, a znamo da najčešće nijesu”, kaže on.
Seminar za nastavnike, smatra, treba da organizuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija sa drugim institucijama i nezavisnim stručnjacima, „da bi obučio nastavnike koji, bez uvrede, nemaju dovoljan nivo znanja o ovom problemu, a od njih se očekuje da ga realizuju“. Realizaciju u školama, dodaje, treba da prate psiholozi i pedagozi i da budu dio tima edukatora koji rade sa nastavnicima. Ciljna grupa moraju biti i roditelji.
Program mora da sprovode lica obučena od strane stručnjaka sa višegodišnjim iskustvom u prevenciji, naglašava Raspopović. Podsjeća da je dio prosvjetnih radnika, psihologa i pedagoga takve obuke već prošao.
Organizovali su ih Ministarstvo prosvjete, Institut za javno zdravlje i policiju, u okviru akcionog plana za prevenciju narkomanije kod djece i omladine, za koji navodi da važi od 2004. do 2010. godine i koji je, kako kaže, bio „sjajan set mjera koja je vodila Vladu Crne Gore“.
Podsjeća i da je prije 2010. postojao Državni savjet za sprečavanje zloupotrebe droga, kojim je predsjedavao, kako navodi, tadašnji predsjednik države Filip Vujanović.
Program Zavoda, piše Pobjeda, najveći teret prenosi na nastavnike, a ne precizira njihovu obuku. Među predloženim aktivnostima su i radionice sa bivšim zavisnikom. Raspopović upozorava da radionice sa ispovijestima bivših zavisnika mogu biti korisne samo uz stručna lica koja znaju u kom pravcu razgovora treba da ide.
“U suprotnom, sa aspekta struke, to može biti kontraproduktivno”, upozorava dalje.
Ima strategije, nema sistema
Raspopović je tokom dugogodišnjeg djelovanja u oblasti prevencije ovisnosti sticao da bez sistemskog pristupa nema kvalitetnog rješenja ovog problema.
Prema njegovim riječima, nedostaje tijelo koje bi pratilo realizaciju aktivnosti predviđenih strategijom i akcionim planovima. Zato se predlaže da se formira međuresorski tim za borbu protiv narkomanije.
Dok Vlada, po uzoru na zemlje u okruženju, ne formira takvo tijelo, problem će, smatra, samo rasti.
Na nedostatak podataka upozorava i Evropska komisija. U ovogodišnjem izvještaju o Crnoj Gori navodi se da država treba uspostaviti poseban registar smrtnosti povezanih sa drogama. Nacionalna opservatorija za droge, prema istom izvještaju, ima tri stalno zaposlena, a saradnja sa Agencijom EU za droge ocijenjena je kao dobra. Komisija bilježi da je ove godine donesen Zakon o prevenciji zloupotrebe droga i da je Vlada usvojila izvještaj o realizaciji Akcionog plana za 2024-2025, kao i novi akcioni plan za 2026-2027. Kad je riječ o kontroli duvana i štetnoj upotrebi alkohola, Komisija konstatuje da nema.
Kao primjer kvalitetnog programa prevencije na lokalnom nivou, Raspopović navodi Odsjek za prevenciju bolesti zavisnosti Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada. Njegove aktivnosti, kaže, prepoznaju i građane i zavisnike i njihove porodice, a predstavnici Odsjeka česti su gosti podgoričkih škola, gdje drže predavanja osnovcima i srednjoškolcima.
Ističe i preventivnu ulogu policije.
“Iz razgovora sa roditeljima i ispovijesti maloljetnika ima puno primjera gdje su upravo inspektori pomogli u rješavanju problema i na taj način su pokazali da su im maloljetnici poseban fokus”, kaže on.
Uoči novogodišnjih praznika, koje vidi kao poseban izazov i za roditelje i za profesionalce, Raspopović upućuje apel.
Prethodnih godina su se, kako navodi, u periodu od 20. decembra do 15. januara pojavljivali QR kodovi za prodaju kokaina.
Poziva sve da obrati pažnju na ove pojave i traži da se pojačaju aktivnosti na otkrivanju počinilaca.
adria.tv