Izvor: CdM

Prijedlog samozvanog „najmlađeg predsjednika Skupštine Crne Gore u njenoj istoriji“ da se promijeni datum obilježavanja Dana Vojske Crne Gore smatram neutemeljenim i nepotrebnim, saopštio je u ime Stranke evropskog progresa istoričar Jovan Mandić.
Podsjetimo, Dan Vojske Crne Gore obilježava se 7. oktobra, u znak sjećanja na bitku kod Tuđemila, koja se odigrala 7. oktobra 1042. godine. Predloženom izmjenom ovaj datum trebalo bi zamijeniti 16/28. julom, u znak sjećanja na Bitku na Vučjem dolu iz 1876. godine.
“Obje bitke imaju veliki značaj za vojnu i političku istoriju Crne Gore. Međutim, kada je riječ o obilježavanju Dana Vojske, istorijski kontinuitet i simbolička vrijednost tradicije ne bi smjeli biti podređeni dnevnim političkim interesima. Pri tome je istorijski kontinuitet mnogo važniji od kvantiteta.Podnošenje ovakvog prijedloga ima očiglednu političku dimenziju – ostvarivanje partijskih poena među društvenim grupama koje ne žele da se identifikuju sa baštinjenjem političke i vojne tradicije dukljanske državnosti. I to, sasvim slučajno, svega nekoliko mjeseci uoči predstojećih parlamentarnih izbora”, saopštio je Mandić.
Ipak, kako dodaje, odgovorne građane ne bi trebalo da čudi što ovakav prijedlog dolazi iz redova partije čiji partijski lider u svojoj javnoj biografiji iznosi istorijski netačne podatke.
“Naime, u zvaničnoj biografiji ovog političkog lidera, objavljenoj na sajtu Vlade Crne Gore, izričito se navodi da je riječ o najmlađem predsjedniku Skupštine u istoriji crnogorskog parlamentarizma.Prema dostupnim podacima, na tu funkciju izabran je 23. septembra 2020. godine, kada je imao 33 godine, jedan mjesec i 18 dana. Međutim, kao istoričar koji se bavi političkom istorijom Crne Gore, ukazujem na činjenicu da je najmlađi predsjednik Skupštine u istoriji Crne Gore bio Jovan S. Plamenac. Jovan S. Plamenac izabran je na ovu funkciju 28. novembra 1911. godine. Budući da je rođen 10. marta 1879. godine, u trenutku izbora imao je 32 godine, osam mjeseci i 18 dana. Dakle, bioje mlađi od predsjednika Skupštine izabranog 2020. godine”, kazao je Mandić.
Ističe da nažalost, istorijske netačnosti, ukoliko se uporno ponavljaju i plasiraju u javnosti, vremenom mogu biti prihvaćene kao istorijske činjenice.
“Upravo zato je dužnost istoričara da na njih ukazuju, bez obzira na to kome politički odgovaraju ili ne odgovaraju. Jovan Mandić je istoričar i jedan od prvih dobrovoljnih vojnika u novijoj istoriji Crne Gore, nakon obnove nezavisnosti 2006”, zaključio je Mandić.
cdm.me