Nakon što je napustio gradilište izvođač nije zaštitio tzv. turistički ulaz već ga je ostavio otvorenog. Zato ga koriste posjetioci za neovlašćene ulaze u pećinu, ali za nju je opasnije to što je izložena vremenskim prilikama koje mijenjaju njenu mikroklimu usljed čega stradaju ukrasi. Predložio sam da se urgentno završe ili konzerviraju radovi na ulazu kako bi se spriječila nepopravljiva šteta – kaže Madžgalj koji je o svemu informisao Petra Smolovića, Anu Novaković-Đurović i Milana Gazdića
Grafiti u Đalovića pećini narušavaju taj biser prirode ali joj veća opasnost prijeti od prirodnih faktora, tj. promjene mikroklime do koje je došlo zato što postoji ulaz koji je oko godinu i po otvoren – kazao je Pobjedi poznati crnogorski speleolog Željko Madžgalj.
On je prije mjesec i po, nakon obilaska pećine, dopisom sa naznakon urgentno,
informisao predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića, direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na čijem je čelu Ana Novaković-Đurović, kako je uočio promjene, da je neophodna hitna reakcija i predložio mjere da se degradacija zaustavi. Iz Opštine je odgovoreno da će lokalna uprava alarmirati izvođača i investitora, iz Agencije su se javili poslije izvjesnog vremena i tražili dodatne informacije te najavili da će dati instrukcije ekološkoj inspekciji da ispita stvar, dok se iz resornog ministarstva nijesu oglasili.
SAZNANJA
Madžgalj, inače autor ideje i koncepta valorizacije Đalovića pećine, kaže da je do saznanja o promjenama u njenoj unutrašnjosti došao slučajno.
– Prije mjesec sam, poslije dužeg vremena, posjetio Đalovića pećinu za potrebe snimanja emisije TV Crne Gore. Prethodno smo za ulazak dobili dozvolu od Agencije za zaštitu životne sredine. Ušli smo kroz vještački otvoreni ulaz koji je u dužini od 25 metara probijen kako bi se ušlo u gornji i suvi dio pećine a za potrebe turističkog obilaska pećine. Ono što me kao speleologa uznemirilo i podstaklo da reagujem i uputim dopis na tri nadležne adrese, su značajne promjene koje se dešavaju u dubini naše najljepše i najduže pećine –navodi Madžgalj.
Unutrašnjost pećine, objašnjava on, ima svoju mikroklimu koja je manje-više konstantna tokom godine. Temperatura koja varira između osam i devet stepeni i vlažnost vazduha koja je stoprocentna.
– Sada je, nažalost, strujanje vazduha zbog otvaranja ovog velikog ulaza u gornjem dijelu pećine veoma pojačano i na taj način se vrši negativno provjetravanje pećine što utiče na ove mikroklimatske parametre. To opet može imati uticaj na razvoj mikroflore na stijenama i pećinskim sedimentima, što se prema mojim zapažanjima već desilo. Usljed kondenzacije razvija se flora koja dužim djelovanjem uzrokuje zatamljivanje i degradaciju sedimenata, stalagnita, stalaktita… a što negativno utičena atraktivnost za turističko posjećivanje – priča Madžgalj i ističe kako to može dovesti i do ogromnih i nepovratnih posljedica jer pećine spadaju u najosjetljivije ekosisteme.
Željko Madžgalj
Novi ulaz udaljen je 350–400 metara od glavnog (aktivan je i sa jezerima pa ima vode), otvoren je da bi se ušlo u suvi dio pećine (800 metara dužine) kako bi se mogao koristiti u turističke svrhe tokom cijele godine.
Madžgalj kaže da je pećina, odmah nakon probijanja vještačkog ulaza, trebala biti zatvorena zaštitnom betonskom komorom, što je predviđeno idejnim rješenjem i projektom.
– Taj ulaz je prema idejnom rješenju, ali i kroz glavni projekat, trebalo da se zaštiti betonskom komorom, kako bi uticaj na mikroklimu pećine bio eliminisan ili sveden na najmanju moguću mjeru. Međutim, kako su radovi, nažalost, već više od godinu stali, vještački otvor nije adekvatno konzerviran i taj budući turistički ulaz u pećinu je ostao otvoren i na taj način unutrašnjost pećine je izložena novim uticajima: ljeti pojačanom provjetravanju vlažnog vazduha iz unutrašnjosti a zimi suvim, hladnim, vazduhom koji ulazi u pećinu i mijenja njenu mikroklimu. Ljeti je strujanje vazduha iz pećine, a zimi u pećinu pa ulazi suvi hladni vazduh. Dodatni problem su neovlašćene posjete znatiželjnika pećini – kaže Madžgalj.
Zbog toga je i predložio da Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine proglase moratorijum na sva speleološka istraživanja i druge posjete pećini osim za potrebe njene turističke valorizacije.
ŠTETA
Na pitanje da li je moguće procijeniti štetu koja je nastala on odgovara da nije, ali da postoji mogućnost da se devastacija zaustavi ako se mjere koje predlaže preduzmu hitno jer je, naglašava, pećina izložena negativnim uticajima oko godinu i po.
– Najbolje bi bilo urgentno završiti betonsku komoru sa dvoje vrata kako je i predviđeno projektom, a ako to nije brzo moguće uraditi, onda dati prijedlog da se radovi na ulazu konzerviraju postavljanjem privremene, montažne ali funkcionalne zaštite. U slučaju da pećina ostane otvorena još godinu ili duže, pitanje je koliko težak negativan uticaj bi to imalo po njen ekosistem– poručuje Madžgalj.
Komentarišući potpise-grafite u pećini Madžgalj kaže da im svjedočimo duže vrijeme na osnovu fotografija koje posjetioci objavljuju na društvenim mrežama.
Đalovića pećina, odnosno pećina nad Vražjim firovima, duga je oko 18 kilometara, do sada je istraženo oko 12. Uprava javnih radova sa kompanijom Novi Volvoks potpisala je u decembru 2020. ugovor za prvu fazu radova – izgradnja servisnog objekta kao i probijanje novog ulaza-otvora za potrebe turističke valorizacije pećine. Vrijednost tog dijela posla je dva miliona eura. Druga faza, vrijedna 2,6 miliona eura, obuhvata uređenje unutrašnjosti pećine u dužini 800 metara, montažu specijalnih staza i rasvjete. Posao je u julu 2020. godine povjeren kompaniji ,,Permonte“.
Ranije je iz Vlade saopšteno da će kompletan projekat valorizacije koštati oko 23 miliona eura.
SK ,,Pauk“ devastaciju prijavio policiji
Javnost je o devastaciji pećine informisana nakon što je Speleološki klub ,,Pauk“ podnio prijavu policiji protiv N.N. lica.
Oni su naveli da su po zidovima pećine ispisana imena te da je ,,odvaljen jedan broj pećinskih ukrasa, stalaktita i stalagmita“.
Speleolozi su ogorčeni jer smatraju da je napravljena nemjerljiva šteta.
– Otvaranje velikog novog ulaza u pećinu, a bez zaštite, značajno je poremetilo njen biodiverzitet. Tamo više nema zakonom zaštićenih insekata svjetske naučne važnosti, nema ni slijepih miševa, a u prekrasnoj pećinskoj dvorani pod nazivom Slavija zbog nedostatka vlage umjesto blještavilo sada se vidi sivilo na zidovima – saopštili su speleolozi.
Prijavu su, kažu, podnijeli i protiv Uprave javnih radova jer je finansijer, odnosno investitor projekta ,,Đalovića pećina“, kao i protiv Opštine Bijelo Polje jer je to dobro grada koje bi trebalo da štiti.
Pobjedi je iz policije potvrđeno da je prijava podnijeta te da se po nalogu Osnovnog državnog tužioca sprovode operativne radnje u cilju provjeravanja i prikupljanja činjenica.
– Nakon sprovedenih radnji i prikupljenih dokaza, kvalifikovaće se djelo i prema počiniocima preduzeti zakonom predviđene radnje – kazao je sagovornik iz policije.
Dodaje da će vjerovatno biti angažovani i vještaci koji će utvrditi stepen devastacije i pričinjene štete.
izvor: Pobjeda
