Nedavno provedena anketa među građanima Đurđevića Tare pružila je uvid u stavove lokalne zajednice o kontroverznom projektu postavljanja visokonaponskog dalekovoda kroz selo. Učestvovanje 2,414 ispitanika, rekord u angažovanosti na lokalnom nivou, odražava veliku zabrinutost i interes zajednice.

Anketa je otkrila visok nivo informisanosti među stanovnicima, sa 74.96% ispitanika koji su se izjasnili kao „Vrlo informisani/a“. Ovo ukazuje na visok stepen angažovanosti zajednice u praćenju razvoja projekta.

Značajna većina, 82.83% ispitanika, smatra da će postavljanje dalekovoda „znatno uticati“ na lokalni turizam. Ovo pokazuje duboku zabrinutost za ekonomski status stanovnika ovog naselja.

Zdravstvena briga je takođe izražena, sa 84.06% građana koji su „Veoma zabrinuti/a“ za zdravlje zajednice. Ovo reflektuje strah od mogućih dugoročnih posledica po zdravlje.

Podrška alternativnoj trasi dalekovoda koja bi zaobišla selo je očigledna, sa 88.82% ispitanika koji „u potpunosti podržavaju“ ovu opciju, naglašavajući želju zajednice za kompromisnim rješenjem.

Odnos prema protestima je podjeljen, ali 48.18% ispitanika vidi blokadu saobraćaja kao „Vrlo pozitivnu“ akciju, što pokazuje određeni nivo podrške direktnim akcijama.

Mišljenja o intervenciji ministra za energetiku su podjeljena, ali 37.75% smatra da su razgovori „pomogli značajno“, ukazujući na određeni optimizam u vezi sa vladinim reagovanjem.

Većina, 89.35%, se izjasnila „protiv postavljanja“ dalekovoda, što jasno ukazuje na dominantan stav građana.

Rezultati ankete jasno ukazuju na snažnu opredjeljenost zajednice protiv trenutnog plana postavljanja visokonaponskog dalekovoda. Zabrinutost za ekonomski uticaj na turizam, zdravstvene posledice i podrška alternativnom rješenju su centralne tačke u ovom pitanju. Ova angažovanost građana i jasno izraženi stavovi trebali bi biti ključni faktori u daljem razmatranju i odlučivanju o budućnosti ovog projekta.

U moru ekoloških problema najsjevernije opštine u Crnoj Gori, teško je izdvojiti sve, ali problem dalekovoda u Nacionalnom parku, koji je pod zaštitom UNESKO-a, krajem ove godine ukazao je na ozbiljnost državnih namjera za zaštitu najvrjednijeg dijela svoje teritorije. Postalo je jasno da ono što je bilo moguće krajem prošlog vijeka, izgleda nemoguće u ovom. Kada su u susjednoj Bosni i Hercegovini planirali izgradnju Hidroelektrane ‘Buk Bijela’, zahvaljujući građanskom aktivizmu, bar za sada, gradnja je zaustavljena. Međutim, kako stvari sada stoje, ni građanski aktivizam neće moći da izmjeni trasu dalekovoda koji služi isključivo za transport električne energije prema Italiji.

Istina ovaj problem nije od juče, on datira još iz 2010. godine kada je Crnogorski elektroprenosni sistem potpisao ugovor sa italijanskom kompanijom “Terna” o Električnim interkonekcijama između Italije i Crne Gore.

Ta, kako su navali, “interkonekcija”  duga je oko 450 kilometara, od kojih je oko 375 podmorskog kabla koji povezuje dvije strane Jadranskog mora, i oko 75 kilometara kopnene veze. Projektom se država obavezala da će najprije izgraditi trafostanicu kod Tivta i 400 KV dalekovod od Tivta do Pljevalja, što predstavlja investiciju od oko 70 miliona eura. Sve ostalo plaćala je Terna. Ugovor su potpisali tadašnji ministar ekonomije, Branko Vujović, predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Zoran Đukanović i izvršni direktor Terne, Flavio Kataneo.

Već tada je bilo jasno da je ovaj posao urađen suprotno interesima Crna Gore i NVO MANS je pozvao tadašnju vrhovnu državnu tužiteljku, Ranku Čarapić da preispita ugovor i sporazum u vezi sa projektom podmorskog kabla između Italije i Crne Gore.

Inicijativa je podnijeta jer postoji sumnja da je u procesu pregovaranja i zaključivanja sporazuma sa italijanskim partnerima i CGES-om, Ministartvo ekonomije zanemarilo javni interes.

Mještani sela Đurđevića Tara koje se nalazi na teritoriji opštine Pljevlja, u NP “Durmitor” aktuelizovali su ovaj problem prije nekoliko mjeseci, a prema riječima mještana ovog sela, koje je nakon Manasira Ostrog, drugo najposjećenije turističko mjesto u Crnoj Gori, oni su još od 2014. godine pokušavali da ukažu na ovaj problem, ali nailazili su na zatvorena vrata. Dolaskom nove loklane vlasti u Pljevljima, prvi  put se deseilo da se stav lokalnog parlamenta najsjevernije opštine u Crnoj Gori podudara sa stavom mještana. Skupština opštine Pljevlja usvojila je zaključke kojim od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara. Svi prisutni odbornici, glasali su za zaključke, osim odbornika DPS-a Saše Ječmenice koji je prilikom glasanja bio uzdržan”.

Ukoliko su objekti dalekovoda već izgrađeni ili postavljeni u naseljenim mjestima na području opštine Pljevlja, Skupština će zahtijevati da se u najkraćem mogućem roku uklone ili demontiraju i izmjeste izvan naseljenih mjesta. Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta, navodi se u zaključcima.

Skupština opštine Pljevlja ove zaključke dostavila je Predsjedniku Crne Gore, Predsjedniku Vlade Crne Gore, resornim ministarstvima i agencijama kao i međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i životne sredine.

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je i predlagač odluke kazao je da niko nema ništa protiv izgradnje dalekovoda jer je on u interesu države, ali da je sporna trasa.

Ovo nije interes dvije ili pet porodica ovo je interes svih građana Pljevalja i tako treba da se ophodimo. Ispod dalekovoda nema života. Mi danas branimo dostojanstvo Pljevljaka, mora se naš glas čuti. Naš interes je da dalekovod zaobiđe jedno od rijetkih sela, ne samo u opštini Pljevlja već i u Crnoj Gori, u kome ima života. Zahvaljujem se mještanima Đurđevića Tare što su ostali dosljedni i što su se oduprli raznim mešetarima koji su im nudili novac i ucjenjivali ih – kazao je Vraneš.

Mujović- Bez Trans balkanskog koridora budućnost Crne Gore je izuzetno ugrožena

Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović, nakon razgovora sa mještanima je kazao da je problem nastao kao rezultat nedostatka komunikacije i ignoranstkog stava prethodnih vlasti.

Od 2014 oni se bore za svoja prava i niko ih nije uvažio ni udostojio se razgovora sa njima da bi se upoznao sa njihovim strepnjama. Kod ljudi se pojavio bunt, nezadovoljstvo i nepovjerenje i to je sasvim prirodno. Ja sam pokušao da ih uvažim i da im pošaljem jasan signal da ova Vlada predstavlja diskontinuitet sa onim kako su radili prethodnici. Naišao sam na jedan čvrst stav građana da oni zahtijevaju da ipak ta trasa ide nekom alternativnom lokacijom. Ja sam ih saslušao i predočio im ono što znam kao profesor Elektrotehničkog fakulteta i neko ko se usko bavi tom oblašću. Njihova dilema je dvojaka koliki je uticaj tog elektromagnetnog zračenja i pokušao sam da ih razuvjerim da taj dalekovod neće imati negativne implikacije po zdravlje stanovništva i to tvrdim jer sam se bavio tom oblašću i to znam. Druga vrsta problema je ugrožavanje ekonomskog potencijala i dovođenje u pitanje turističkog resursa Đuvrđevića Tare. Ja smatram da je postojeća trasa optimalno rješenje, ali sam naišao na drugačiji stav građana i ja sam rekao da ne želim da se postavljam pametnijim od njih i rekao sam da je ovo početak dijaloga i da ću njihov predlog kandidovati CGES-u i vidjeti kako da riješimo problem jer je to zaista parekselans državno pitanje jer bez Trans balkanskog koridora budućnost Crne Gore je izuzetno ugrožena. Ja ne želim da njihovo protivljenje marginalizujem i da kažem nije to bitno, ja ne želim da idem tim putem, rekao je Mujović.

Ministar Mujović je kazao da nije jednostavno primijeniti postojeću trasu.

Bile su dvije opcije, podzemni prolaz, što je teško sa tehničkog aspekta i ekonomski gotovo neisplativo, a sa druge strane uticao bi dodatno na devastaciju životne sredine. Alternativna trasa koju je zagovarao CGES nema urbanističko tehničke uslove, dugo podrazumijeva nove sječe šuma i treće to je ulaženje u zonu Nacionalnog parka gdje nemate pravo gradnje. Tako da se bojim da bi ta procedura dugo trajala i prolongirala bi čitav proses izgradnje Trans balkanskog koridora. Građani zahtijevaju i neku treću opciju i tu ću alternativnu opciju da predložim predstavnicima CGES-a Bojim se samo da to ne prolongira radove do nekog neprihvatljivog nivoa.To je pitanje regiona i moramo biti brzi ali ne smijemo zanemariti stav građana, rekao je Mujović koji medjima nije kazao koja je treća opcija koju su predložili građani.

Ekolog i građanski aktivista Darko Stijepović izjavio je za PVportal da najnovija dešavanja, koja uključuju ruiniranje i obezličenje kanjona Tare, kao i uništenje pejzažnih vrednosti svetskog prirodnog dobra UNESCO-a, jasno ukazuju na napuštanje koncepta ekološke države i promenu ustavnog poretka Crne Gore.

Vidljiva je konfrontacija sa UNESCO-om na podmukao i jeftin populistički način. Novi vlastodržci, u svojim govorima, nisu ni jednom spomenuli ideju ekološke države, a kamoli da su se založili za njeno ostvarenje. Iako otvoreno ne smeju da se suprotstave superiornoj ideji koju baštini crnogorski građanin, pokušavaju da je kroz svoje medijske priče sakriju pod tepih, obezvrede i ponize, te da svojim pajtašima iz lihvarskih institucija obezbede goleme novce,sa indignacijom je izjavio Stijepović.

On je istakao da je ovo sve vidljivo iz nastupa Ministra Mujovića koji jeftino demagoški sastanči sa građanima a u stvari, iza leđa, gladi rep energetske hobotnice.

Uskoro očekujemo jedno gromoglasno saopštenje koje će veličati neke dobro podmazane NVO, vjerovatno objavljeno u najmanje dva lista žute štampe u Podgorici. U svom jeftinom monologu na “TV Bastilji”, gospodin Mujović, pored svog skromnog političkog obrazovanja, tvrdi da bi bilo preskupo provesti podzemni dalekovod kroz nekoliko kilometara UNESCO-vog svetskog nasleđa. Nije bilo skupo provesti dalekovod podzemno kroz bezvredno Mrčevo polje kod Tivta, ali kada je u pitanju nacionalno i svjetsko nasleđe, tada ga, izgleda, srce zaboli za žutim dukatima svjetskih lihvara i energetske mafije. A za njih, trošak za to je samo sitniš konobaru. Vječito je to pitanje čovječnosti nasuprot interesima. Ministar kaže da sudbina zemlje zavisi od jednog kabla. ‘Neka propadne zemlja koja je došla do toga da zavisi od energetske mafije i jednog italijanskog kabla,’ naglasio je Stijepović, izražavajući zgražavanje zbog ćutanja ljudi iz opštine Žabljak o ovom problemu.

Niti jedna politička opcija žabljačka, nije reagovala na destrukciju Svjetske baštine i štete koje se nanose mamutskim žičanim monstrumom, nagalsio je Stijepović i osvrnuo se na rad NP “Durmitor”.

U Žabljaku ima čak i preduzeće Nacionalni park Durmitor, koji vodi bivši vodoinstalater. Očekivali smo da čovjek koji je bio specijalista za vode razumije značaj ove prirodne dragocjenosti i bar da ima malo njuha za geološki fenomen i vizuelnu vrijednost životvorne vode UNESCO-ove svjetske baštine te da će reagovati bar gunđanjem. Znamo da je vještiji kliještima za vodovod nego olovci ali je mogao pitati nekog pa da samo stavi otisak prsta na saopštenje. Nacionalni park, kao institucija zaštite najdragocijenijeg crnogorskog prostora, pretvorio se tako u grobara tog istog prostora i opasnu hijenu koja raskuba i duhovne vrijednosti na kojima je zasnovano i samo postojanje te institucije, zaključio je Stijepović.

Početkom godine mještani Đurđevića Tare organizovali su protest upozorenja, jedan od organizatora bio je preduzetnik, splavar, ugostitelj i spasilac Veljko Ostojić, kroz čije imanje treba da prođe dalekovod.

Blokadu mosta uredno smo prijavili u Odjeljenju bezbjednosti u Pljevljima. Ja sam svojim vozilom blokirao most, ali mi je policija, uprkos urednoj prijavi, napisala prekršajni nalog zbog blokade. Zato mi nije jasno zašto smo ih uopšte i obavještavali. Radovi na dalekovodu došli su do samog oboda Tare iz pravca Kosanice, a s žabljačke strane došlo se do obale rijeke. Mi odlučno branimo da ne prođu kroz srce sela – mogu da zaobiđu selo ili da postave podzemni kabl, kao što su uradili kroz Tivat, Radanovice i Jaz. Uništavaju registrovana domaćinstva, poljoprivredne proizvođače, pčelare, restorane, kampove, privatni smještaj u domaćinstvima i tri zip line-a koja se nalaze blizu mosta,’ rekao je Ostojić i dodao da su mještani svjesni šta je krajnji cilj – priča Ostojić

Priča se da je izgradnja dalekovoda državni interes, a ne priča se finasijskoj dobiti jedne strane privatne firme. No mi smo odlučni u namjeri da branimo selo i prirodu. O ovom nečasnom poslu nisu obavijestili ni UNESKO  niti imaju njihovu dozvolu, nemaju ni saglastnost ljudi da uđu na privatan posjed, jer moraju da kopaju i prave puteve po privatnim parcelama do stubnih mjesta. To je teška mehanizacija, mikseri i dizalica koja je teška oko 50 tona. Tačno je da ima par parcela koje se vode na CGS ali to su postojeći stubovi starog dalekovoda, da bi napravili ovu gvozdenu skalameriju treba da otkupe još zemlje a takođe i prilazni put za koji niko nije dao saglasnost ni prodao kako oni pričaju. Moram da napomenem oni pokusavaju raznim obmanama, lažima i mešetarenjem po kućama da izboksuju da prođe dalekovod i unište selo. Ta gospoda mora da shvati da moraju naći način da zaobidju selo i ostave se ćorava posla, jer to što su naumili neće proći, odlučan je u Ostojić koji je napomenuo da će u slučaju izgradnje dalokovoda kroz selo turisti izbjegavati i most na Tari i selo.

Ostojić je kao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva koje živi u Nacionalnom parku Durmitor poslao dopis UNESKO, a takođe namjerava poslati dopis i Ministartvu urbanizma i prostornog planiranja u kome će ih zamoliti da ispitaju sve radove CGS-a

Oni ruse šumu, probijaju puteve, ubijaju biljni i životinjski svijet.  Rafting će se polako gasiti, a kad bude manje turista, biće i manje radnika. Mi tokom sezone zapošljavamo preko 500 radnika. Da ne pričamo šta će se desiti sa ljudima koji bi ostali da žive pored dalekovoda, dobijali bi karcinom, leukemiju i život bi se promijenio na gore što direktno uticalo na psihu ljudi. Ne bi mogli ni plast da strpamo izpod dalekovoda a da ne pričamo o gradnji štale ili nekog turističkog objekta. Sve u svemu borićemo se gospodo CGS-a da nas ne uništite, jer je Tara kapija opštine Pljevlja i prepoznatljiva lokacija Crne Gore, zbog koje turisti dolaze u našu zemlju, zaključio je Ostojić.