Iran je zaprijetio Americi “nezapamćenom” vojnom akcijom ukoliko nastavi pomorsku blokadu. Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je da blokada neće biti ukinuta dok se ne postigne sporazum o nuklearnom naoružanju. Cijena nafte tipa “brent” na azijskom tržištu ovog jutra je dostigla 124 dolara za barel. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.

<<<Iran optužio SAD za zapljenu brodova, najavio vojni odgovor; Tramp: Opametite se, nema više dobrog momka<<<

Tramp kritikovao Merca: Bolje da popravlja svoju zemlju, nego da se miješa u tuđa posla

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je kritikovao njemačkog kancelara Fridriha Merca, poručivši mu da bi trebalo da se više fokusira na okončanje rata između Rusije i Ukrajine, a manje na, kako je naveo, miješanje u napore za suzbijanje “iranske nuklearne prijetnje”.

“Njemački kancelar bi trebalo da provodi više vremena na okončanju rata Rusija–Ukrajina (u kojem je bio potpuno neefikasan), kao i na popravljanju svoje zemlje, posebno u oblasti imigracije i energetike, a manje vremena na miješanje u napore onih koji rade na uklanjanju iranske nuklearne prijetnje, čime se svijet, uključujući Njemačku, čini bezbjednijim”, napisao je Tramp na društvenim mrežama.

Njemački kancelar izjavio je u ponedjeljak da ne vidi kakvu strategiju imaju Sjedinjene Američke Države da bi izašle iz rata sa Iranom. Merc je ocijenio da je cijelu američku naciju ponizilo iransko rukovodstvo, a posebno Iranska revolucionarna garda.

Juče je Merc ponovio da smatra da je rat u Iranu pogrešan i da je to rekao i Trampu tokom posljednje posjete.

Kalibaf: Iran će kontrolom nad Ormuskim moreuzom obezbijediti budućnost bez miješanja SAD

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf izjavio je da će Iran, kroz uspostavljanje kontrole nad Ormuskim moreuzom, obezbijediti budućnost bez prisustva i miješanja SAD, pozivajući se na istorijski narativ o protjerivanju evropskih kolonizatora iz Persijskog zaliva 1622. godine.

“Godine 1622, nakon 115 godina okupacije, protjerali smo evropske kolonizatore iz Persijskog zaliva i u znak sjećanja na tu pobjedu obilježavamo Dan Persijskog zaliva”, napisao je Kalibah na platformi Iks.

Naveo je da će danas Iran, kroz uspostavljanje kontrole nad Ormuskim moreuzom, obezbijediti da on i njegovi susjedi uživaju dragocjenu budućnost bez prisustva i miješanja Sjedinjenih Američkih Država.

Pošiljka iz SAD sa 6.500 tona vojne opreme stigla u Izrael

Dva teretna broda i nekoliko aviona koji su prevozili 6.500 tona vojne opreme iz SAD, uključujući municiju i laka oklopna terenska vozila, stigli su u Izrael tokom proteklog dana, saopštilo je izraelsko Ministarstvo odbrane.

Brodovi, koji su pristali u lukama Haifa i Ašdod, prevozili su “hiljade avionske municije, kopnene municije, vojnih kamiona, borbeno-mobilnih vozila i dodatnu opremu”, navodi ministarstvo.

Kako se ističe, 6.500 tona opreme je utovareno u kamione i odvezeno u razne vojne baze širom zemlje.

Generalni sekretar ministarstva Amir Baram kaže da će se operacija nabavke “nastaviti i intenzivirati u narednim nedjeljama”.

Guteres: Poremećaji u Ormuskom moreuzu “guše globalnu ekonomiju”

Generalni sekretar UN Antonio Guteres poručio je da poremećaji u Ormuskom moreuzu “guše globalnu ekonomiju”, upozoravajući na dugotrajne ekonomske probleme čak i u “najboljem mogućem scenariju”.

Čak i ako bi se ograničenja ukinula danas, “lancima snabdijevanja bi bili potrebni mjeseci da se oporave, produžavajući nižu ekonomsku proizvodnju i više cijene”, istakao je Guteres.

Grosi: Veći dio iranskog visoko obogaćenog uranijuma vjerovatno i dalje u Isfahanu

Veći dio visoko obogaćenog uranijuma vjerovatno se i dalje nalazi u iransko nuklearnom kompleksu Isfahan, izjavio je generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.

Grosi je u intervjuu za AP naveo da IAEA procjenjuje da je značajan dio zaliha visoko obogaćenog uranijuma bio skladišten u Isfahanu u junu 2025. godine, kada je izbio 12-dnevni rat između Irana i Izraela, i da se od tada vjeruje da je materijal ostao na toj lokaciji.

Prema njegovim riječima, agencija raspolaže satelitskim snimcima i drugim informacijama, ali nije imala mogućnost da izvrši inspekcije na terenu otkako su izraelski udari i kasniji američki napadi poremetili pristup iranskim nuklearnim objektima.

“Nismo u mogućnosti da potvrdimo niti da isključimo da se materijal i dalje nalazi tamo… Nadam se da ćemo to moći da uradimo, tako da je ono što vam kažem naša najbolja procjena”, rekao je Grosi, dodajući da IAEA smatra da su njeni pečati na skladištima i dalje netaknuti.

Kako je naveo, IAEA takođe želi da izvrši inspekciju u iranskim nuklearnim postrojenjima u Natancu i Fordu, gdje se takođe nalazi određena količina nuklearnog materijala.

IAEA procjenjuje da Iran raspolaže sa oko 440 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto čistoće, što je tehnički blizu nivoa potrebnog za izradu nuklearnog oružja.

Oko 200 kilograma, prema procjenama agencije, moglo bi da se nalazi u tunelima u Isfahanu.

Grosi je upozorio da bi, u slučaju odluke o militarizaciji programa, takve količine mogle da budu dovoljne za više nuklearnih bojevih glava.

Naveo je da je IAEA razgovarala sa više međunarodnih aktera, uključujući Rusiju, o mogućnosti da se visoko obogaćeni uranijum iznese iz Irana ili hemijski preradi.

Grosi je napomenuo da “ono što je važno jeste da taj materijal napusti Iran” ili da se pomiješa kako bi se smanjilo njegovo obogaćivanje.

Rekao je da je IAEA učestvovala u nuklearnim pregovorima između SAD i Irana u februaru, ali nije bila dio nedavnih pregovora o prekidu vatre u kojima je posredovao Pakistan.

Grosi je dodao da je agencija vodila odvojene razgovore sa SAD i neformalno sa Iranom.

“Pregovori su sada potpuno drugačija igra zbog iranskog eksponencijalnog napretka ne samo u obogaćivanju uranijuma, već i korišćenju centrifuga najnovije generacije, različitih jedinjenja i novih postrojenja”, rekao je Grosi.

Poručio je da bi budući dogovor zavisio od “političke volje” svih strana.

“Iranski lideri kažu da su spremni da pregovaraju, kao i predsjednik SAD Donald Tramp“, rekao je Grosi i dodao da je “frustracija očigledno za obojicu to što se čini da se ne slažu ili da nisu na istom nivou oko toga šta treba prvo da se uradi ili kako”.

Nazivajući sebe pregovaračem koji voli da vidi “tračak nade”, Grosi je primjetio da je “jedna važna stvar to što očigledno postoji interes obje strane da se postigne dogovor”.

Iran, koji je potpisnik Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo miroljubiv, dok Zapad izražava zabrinutost zbog nivoa obogaćivanja uranijuma i ograničenog pristupa inspektora, navodi AP.

Pakistan otvorio kopnene trgovinske rute ka Iranu zbog blokade Ormuskog moreuza

Pakistan je otvorio šest kopnenih tranzitnih ruta za robu namijenjenu Iranu, uspostavljajući drumski koridor kroz svoju teritoriju, jer su hiljade kontejnera zaglavljene u luci Karači zbog američke blokade iranskih luka i brodova koji pokušavaju da prođu kroz Ormuski moreuz, saopštilo je Ministarstvo trgovine Pakistana.

Ministarstvo trgovine Pakistana donijelo je 25. aprila uredbu o tranzitu robe kroz teritoriju zemlje za 2026. godinu, koja je odmah stupila na snagu, prenosi Al Džazira.

Uredbom se omogućava da roba iz trećih zemalja bude transportovana preko Pakistana i drumskim putem isporučena u Iran.

Ova odluka poklopila se sa posjetom iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija Islamabadu, koji je razgovarao sa pakistanskim premijerom Šehbazom Šarifom i načelnikom vojske Asimom Munirom, u okviru napora Pakistana da posreduje u okončanju dvomjesečnog sukoba između Vašingtona i Teherana, navodi katarska televizija.

Ministar trgovine Pakistana Džam Kamal Kan ocijenio je ovu inicijativu kao značajan korak ka unapređenju regionalne trgovine i jačanju uloge Pakistana kao ključnog trgovinskog koridora.

Prema uredbi, predviđene rute povezuju glavne pakistanske luke Karači, Port Kasim i Gvadar sa iranskim graničnim prelazima Gabd i Taftan, preko provincije Beludžistan.

Najkraća ruta, između Gvadara i Gabda, skraćuje putovanje do iranske granice na dva do tri sata, u odnosu na 16 do 18 sati iz Karačija.

Ova mjera je donijeta zbog ograničenja plovidbe kroz Ormuski moreuz, ključne arterije svjetske trgovine, navodi Al Džazira.

Arakči: Iran je spreman za pregovore, ukoliko Vašington promijeni ponašanje

Iran je spreman za pregovore, ukoliko Vašington promijeni ponašanje, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u telefonskom razgovoru sa japanskom premijerkom Sanae Takaiči.

Arakči je ponovio da su Sjedinjene Američke Države izazvale nesigurnost u regionu Bliskog istoka svojom “pomorskom piraterijom”, misleći na američku blokadu Ormuskog moreuza, prenijeli su iranski državni mediji.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan takođe je danas imao telefonski razgovor sa Takaiči u kojem je ponovio da su za sadašnju situaciju na Bliskom istoku odgovorni SAD i Izrael, prenosi Skaj njuz.

Razgovori između Vašingtona i Teherana su u zastoju, jer SAD nisu spremne da odustanu od blokade, a Iran nije spreman da dozvoli ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

Musavi: Napad SAD na Iran doveo bi do dugih i bolnih napada na položaje SAD u regionu

Visoki zvaničnik iranske Revolucionarne garde, komandant Vazdušno-kosmičkih snaga Madžid Musavi, izjavio je da bi svaki američki napad na Iran, čak i ograničenog obima, doveo do “dugih i bolnih napada” na američke položaje u regionu.

“Vidjeli smo šta se dogodilo vašim regionalnim bazama, vidjećemo isto šta će se dogoditi i vašim ratnim brodovima”, dodao je Musavi, prenosi Rojters.

Izjava Musavija je reakcija na izvještaj portala Aksios, u kojem se navodi da je američka vojska pripremila plan za “kratak i snažan” talas napada na Iran.

Nauseda podržava učešće Litvanije u američkoj misiji u Ormuskom moreuzu

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda izjavio je da podržava učešće svoje zemlje u američkoj misiji slobode plovidbe u Ormuskom moreuzu i dodao da će taj predlog uskoro iznijeti Savjetu za odbranu te baltičke države.

Sjedinjene Američke Države, prema diplomatskoj depeši Stejt departmenta u koju je Rojters imao uvid, pozivaju druge zemlje da pomognu u obnavljanju slobode plovidbe kroz Ormuski moreuz, dok su cijene nafte dostigle najviši nivo u više od četiri godine zbog strahova od dugoročnih poremećaja u globalnom snabdijevanju energijom.

“Primili smo američki predlog da se pridružimo koaliciji za obnavljanje plovidbe kroz Ormuski moreuz i namjeravam da uskoro iznesem taj predlog Državnom savjetu za odbranu”, rekao je predsjednik Litvanije.

Dodao je da bi za takvu odluku bio potreban mandat parlamenta.

Tramp je pozvao evropske saveznike da se priključe američkim vojnim naporima, uključujući blokadu iranskih luka.

Modžtaba Hamnei: Jedino mjesto za Amerikance u Persijskom zalivu je dno njegovih voda

Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei izjavio je da je jedino mjesto za Amerikance u Persijskom zalivu “na dnu njegovih voda”.

Prema njegovim riječima, od izbijanja rata oblikuje se novo poglavlje za Persijski zaliv i Ormuski moreuz.

Vrhovni lider Irana je istakao da će Teheran osigurati bezbjednost regiona Persijskog zaliva i eliminisati, kako je rekao, zloupotrebe koje neprijatelji sprovode na tom plovnom putu.

Dodao je i da bi novo upravljanje Ormuskim moreuzom donijelo mir, napredak i ekonomske koristi svim zemljama Persijskog zaliva.

Izjava Modžtabe je pročitana na iranskoj državnoj televiziji, prenosi Sky news.

Predsjednik Libana tražio da SAD odrede datum za nastavak pregovora

Predsjednik Libana Žozef Aun zatražio je od Sjedinjenih Američkih Država da odrede datum za nastavak pregovora, ali je istovremeno poručio da Izrael mora u potpunosti da sprovede primirje.

Primirje u Libanu na početku zahtijevala libanska militantna grupa Hezbolah, podsjeća Al Džazira.

Izrael je nastavio sa bombardovanjem, Hezbolah uzvraćao vatrom i tek nedjelju dana kasnije pod snažnim pritiskom SAD, Izrael je pristao na primirje, navodi agencija.

Međutim, od tada su i Hezbolah i izraelska vojska intenzivirali sukobe, uključujući vazdušne udare širom južnog Libana.

Libanska vlada, Izrael i SAD nastoje da odvoje ove pregovore od američkih razgovora sa Iranom, ali s obzirom na to da se sukobi nastavljaju i eskaliraju, ocjenjuje Al Džazira, čini se da bi jedino dodatni pritisak američkog predsjednika Donalda Trampa na Izrael mogao da uspori dalju eskalaciju.

Hezbolah preuzeo odgovornost za napad na sjever Izraela

Libanska militantna grupa Hezbolah preuzela je odgovornost za jutrošnji napad dronom na sjever Izraela, tvrdeći da je meta napada bio izraelski artiljerijski položaj na granici.

U saopštenju, Hezbolah je naveo da je dronom opremljenim eksplozivom pogodio samohodnu haubicu.

Izraelske odbrambene snage potvrdile su da je dron Hezbolaha pogodio područje u blizini sjevernog grada Šomera i saopštile da istražuju incident.

Ova oružana grupa, takođe, tvrdi da je oborila izraelski dron tipa “hermes 450” iznad južnog Libana, dok je izraelska vojska potvrdila da je jedna njena bespilotna letjelica oborena raketom zemlja-vazduh koju je ispalio Hezbolah.

IEA: Svijet se suočava sa najvećom energetskom krizom u istoriji

Svijet se suočava sa najvećom energetskom krizom u istoriji zbog poremećaja izazvanih sukobom sa Iranom, izjavio je direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.

“Tržišta nafte i gasa prolaze kroz velike poteškoće. Kada sam posljednji put gledao, cijena nafte je bila viša od 120 dolara, što je veliki pritisak za mnoge zemlje”, rekao je Birol.

Prema njegovim rečima, svijet se suočava sa velikim ekonomskim i energetskim izazovom.

Cijena nafte tipa “brent” na azijskom tržištu ovog jutra je dostigla 124 dolara za barel.

Pezeškijan: Svaki pokušaj blokade Irana na moru osuđen je na propast

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da će svaki pokušaj blokade Irana na moru “biti osuđen na propast”, naglašavajući da Ormuz ima ključni strateški i nacionalni značaj za njegovu zemlju.

U poruci povodom Nacionalnog dana Persijskog zaliva, Pezeškijan je istakao da je taj plovni put “neodvojiv dio iranskog identiteta” i simbol suvereniteta zemlje.

Ukazao je na rastući globalni značaj Ormuskog moreuza u energetskim i bezbjednosnim pitanjima.

Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, iranski predsjednik je pohvalio iranske pomorske snage, navodeći da njihova uloga pokazuje odlučnost Teherana u zaštiti ključnih transportnih i energetskih ruta.

Pezeškijan je optužio spoljne aktere da koriste ekonomski i pomorski pritisak na Iran, ocjenjujući takve strategije kao protivne međunarodnom pravu, uz upozorenje da bi odgovornost za eventualnu destabilizaciju u Persijskom zalivu snosile SAD i Izrael.

Naglasio je i da Iran podržava slobodu plovidbe, ali smatra da dugoročna stabilnost u regionu može da bude postignuta samo kroz saradnju obalskih država i smanjenje prisustva stranih sila.

CNN: Nepotpuna procjena Pentagona da rat košta oko 25 milijardi dolara

Prema navodima više izvora, Pentagon je procijenio da je dosadašnji trošak rata protiv Irana oko 25 milijardi dolara, ali taj iznos ne uključuje obnovu oštećenih američkih vojnih baza u regionu.

Stvarni ukupni troškovi bi mogli da dostignu između 40 i 50 milijardi dolara kada se uračuna sanacija infrastrukture i zamjena uništene opreme, prenosi CNN.

U ranim fazama sukoba, iranski napadi su pogodili više američkih vojnih objekata na Bliskom istoku, uključujući baze u Bahreinu, Kuvajtu, Iraku, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru, navode izvori.

Zvaničnik Pentagona Džuls Herst rekao je pred Kongresom da je većina od 25 milijardi dolara potrošena na municiju, dok američki ministar odbrane Pit Hegset nije precizirao da li su u iznos uključeni troškovi popravke baza.

Prema istim navodima, Pentagon je ranije Kongresu saopštio da je rat u prvim danima koštao oko 11 milijardi dolara, dok se razmatra i dodatno finansiranje koje bi moglo da premaši 200 milijardi dolara.

Visoki zvaničnik Pentagona, koji je zadužen za finansije, rekao je ranije da je rat SAD u Iranu do sada koštao 25 milijardi dolara, što je prva zvanična procjena ratnih troškova.

Izrael presreo 15 brodova flotile ka Gazi

Organizatori Globalne Sumudske flotile saopštili su da je izraelska mornarica tokom noći presrela 15 od ukupno 58 brodova koji su plovili ka Pojasu Gaze.

Prema njihovim navodima, izraelske snage su se ukrcale na plovila i onesposobile dio brodova u međunarodnim vodama, pri čemu se članovi posada vode kao nestali.

Izraelska mornarica je, navodi se, operaciju započela u blizini Krita, stotinama nautičkih milja od Izraela, i pozvala preostale učesnike da promjene kurs ili da dostave pomoć u luku Ašdod radi kontrole.

Organizatori flotile tvrde da su brodovi bili izloženi oštećenjima, uključujući navodno uništavanje navigacionih sistema i motora, kao i ometanje komunikacije među plovilima, što je otežalo koordinaciju.

Izrael je, prema ranijim saopštenjima, upozorio da će svi brodovi koji nastave ka Gazi biti zaustavljeni, dok organizatori insistiraju da je riječ o humanitarnoj misiji.

Iran: SAD predstavile naš obogaćeni uranijum da skrenu pažnju sa svojih prekršaja

SAD su predstavile obogaćeni uranijum Irana kao opasnost kako bi skrenule pažnju sa sopstvenih i prekršaja svojih saveznika u oblasti nuklearnog razoružanja, saopštila je Stalna misija Islamske Republike Iran pri Ujedinjenim nacijama.

“Obogaćeni uranijum Irana je uvijek bio pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Nema izvještaja o preusmjeravanju i jednog grama iranskog nuklearnog materijala. SAD su iskoristile Konferenciju za pregled ugovora o neširenju nuklearnog oružja i predstavile naš obogaćeni uranijum kao opasnost da bi skrenule pažnju sa sopstvenih i prekršaja svojih saveznika u oblasti nuklearnog razoružanja”, saopštila je Misija Irana.

Kako je navedeno, Savjet bezbjednosti UN, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju i Odbor guvernera nisu osudili nezakonite napade, već su preduzeli akcije koje su zamijenile uloge žrtve i agresora.

Blumberg: SAD žele prvi put da rasporede hipersoničnu raketu protiv Irana

Centralna komanda SAD zatražila je da se dugo odlagana hipersonična raketa “Tamni orao” američke vojske pošalje na Bliski istok radi moguće upotrebe protiv Irana, zato što se traži sistem dužeg dometa za pogađanje lansera balističkih raketa duboko unutar teritorije te zemlje.

Ukoliko bude odobreno, to bi bio prvi put da će SAD da rasporede svoju hipersoničnu raketu, prenosi Blumberg i dodaje da se sa tim veoma kasni, imajući u vidu da to oružje nije proglašeno potpuno operativnim čak ni nakon što su Rusija i Kina rasporedile svoje verzije rakete.

“U zahtjevu se kao razlog za raspoređivanje navodi to da je Iran pomjerio svoje lansirne sisteme van dometa rakete ‘Precizni udar’, oružja koje može da pogodi ciljeve na udaljenosti većoj od 480 kilometara”, rekao je izvor direktno upoznat sa zahtjevom.

Izvor koji je tražio da ostane anoniman dodao je i da još uvek nije donijeta odluka o zahtjevu.

“Tamni orao”, poznat i kao hipersonično oružje dugog dometa, ima prijavljeni domet veći od 2.700 kilometara, iako su njegove precizne specifikacije tajna. Dizajniran je da ide do svog cilja brzinom većom od pet puta većom od brzine zvuka, a može i da manevriše kako bi izbegao presrijetanje. Oružje je dizajnirano za borbu protiv kineske ili ruske napredne protivvazdušne odbrane. Svaka raketa kompanije “Lokid Martin” košta oko 15 miliona dolara, a nema više od osam raketa, rekao je Blumbergov izvor.

Vens: Pažljivo pratim stanje vojske SAD, moj posao je da budem zabrinut

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da pažljivo prati vojnu spremnost te zemlje, demantujući navode lista “The Atlantic” prema kojem je navodno bio zabrinut zbog smanjenja kapaciteta usljed rata SAD i Izraela protiv Irana.

On je rekao da su u tom izvještaju navedeni komentari za koje je “stopostotno siguran da ih nikad nije rekao”, dodajući da se veliki dio izvještaja oslanja na neimenovane izvore, prenosi Fox news.

“Ono u šta sam siguran jeste da niko ko zapravo zna šta mislim, niko ko mi je blizak nije razgovarao sa tim novinarom”, rekao je Vens, ocjenjujući da bi priča bila potpuno drugačija da se oslanjala na njegove bliske saradnike.

Na pitanje da li je zapravo zabrinut zbog stanja vojske SAD, Vens je rekao da je deio njegove uloge da ostane oprezan.

“Naravno da sam zabrinut zbog naše spremnosti, jer je to moj posao”, istakao je Vens.

Istovremeno, Vens je izrazio povjerenje u rukovodstvo administracije u oblasti nacionalne bezbjednosti, ukazujući na ministra odbrane Pita Hegseta i načelnika Združenog štaba generala Dena Kejna, rekavši da rade “nevjerovatan posao”.

“Imamo odličnu vojsku. Ne vjerujte svemu što pročitate”, naveo je Vens.

Cijena nafte skočila na azijskom tržištu

Cijene nafte skočile su u četvrtak na azijskom tržištu nakon izvještaja da je američka vojska spremna da predsjedniku SAD Donaldu Trampu predstavi nove planove za moguću akciju u ratu sa Iranom.

Centralna komanda SAD pripremila je plan za seriju “kratkih i snažnih” udara na Iran, s ciljem da se prevaziđe zastoj u pregovorima sa Teheranom, objavio je portal Aksios.

Cijena nafte tipa brent porasla je za pet odsto, na 124 dolara po barelu, što je najviši nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine.

Energenti su poskupeli ove nedjelje pošto su mirovni pregovori zapali u ćorsokak, dok je ključni plovni put – Ormuski moreuz – i dalje praktično zatvoren.

Tramp: Ratovi u Iranu i Ukrajini mogli bi da se završe “po sličnom rasporedu”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je nakon telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da bi ratovi u Iranu i Ukrajini mogli da se završe “po sličnom rasporedu”.

“Koji bi se rat prvi završio? Možda su oni po sličnom rasporedu. Mislim da je Ukrajina, vojno, poražena”, rekao je Tramp za CNN u srijedu, očigledno misleći na Iran s obzirom na to da je uslijedila njegova izjava da je “svaki brod trenutno pod vodom”, što se, prema njegovim ranijim navodima, odnosi na Iran.

“To ne biste znali čitajući lažne vijesti, ali vojno, možda pogledajte, ima 159 brodova – svaki brod je trenutno pod vodom, obično, to je prilično dobro… bilo bi im teško da se sada pomorski oporave. Mislite li da im ide dobro, s obzirom na to da nemaju mornaricu, vazduhoplovstvo, protivvazdušnu odbranu”, kazao je Tramp.

Tramp je naveo da se pregovori o okončanju rata sa Iranom odvijaju telefonski.

“Vodimo razgovore, sada razgovaramo. Više ne letimo 18-časovnim letovima svaki put samo da bismo vidjeli neki papir. Pregovaramo telefonski i to je lepo. Ja pozovem, ili moji ljudi pozovu, i znate odgovor za 15 sati, ali uvijek volim razgovor ‘licem u lice’, znate, smatram da je to bolje. Ali kada morate da letite 18 sati svaki put kada želite sastanak, i znate o čemu se radi na sastanku, i znate da će vam dati papir koji vam se ne sviđa čak i prije nego što krenete, to je smješno”, rekao je Tramp.

Ponovio je tvrdnje da neće biti nikakvog sporazuma ako se Iran ne složi da odustane od svog nuklearnog programa.

Tramp je ranije rekao da je sa ruskim predsjednikom razgovarao “malo o Iranu”, ali da je posljednji razgovor uglavnom bio “o Ukrajini”.

“Mislim da ćemo relativno brzo pronaći rješenje. Nadam se, mislim, da bismo voljeli da vidimo dobro rješenje”, kazao je Tramp.