Mljekari i farmeri još ne mogu da dođu do dogovora o otkupu mlijeka, zaključak je sastanka poljoprivrednika sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimirom Jokovićem i njegovim saradnicima.

Farmeri traže 10 centi po litru mlijeka da se podigne cijena, što je za mljekare, kako su kazali, veliki udar i nemaju uslova da isprate te uslove. Tražili su da resorno ministarstvo podigne za još pet centi, što bi ukupno bilo 15 centi.

Novi državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Budimir Mugoša obavezao se da već danas oformi radnu grupu koja bi se bavila ovom problematikom i pronašla rješenje u interesu mljekara i farmera.

Jedan od zaključaka sa sastanka je i da je sektor prodaje kasno uključen, odnosno predstavnici lanaca, što je i te kako bitna karika od koje suštinski zavisi sve. Moraju se, kako je poručeno, napraviti kontakti sa trgovcima.

Ministar je poručio poljoprivrednicima da će Vlada i resorno ministarstvo pokušati da pomognu, ali da je „prethodna Vlada potrošila budžetske rezerve, te da se čeka da li će biti rebalansa budžeta u julu“.

„Na sastanku je rečeno da će se raditi na odlukama kada je u pitanju nafta, obradiva površina, što je problem koji godinama traje, a koji se ne rješava. Takođe, ni Zakon o poljoprivrednom zemljištu još nije usvojen, kao ni Zakon o matičnoj evidenciji, a opet se pokrenula priča o garantnom fondu, što opet može biti da je sve to politička priča, što se dešavalo i ranije. Zbog toga smo i prestali da vjerujemo u obećanja već samo u ono što vidimo“, kazao je portalu Dnevno Radivoje Miljanić, koji je na sastanku bio u ime Klastera poljoprivrednih proizvođača Crne Gore.

Poljoprivrednici se, kaže, suočavaju sa rekordnim cijenama hrane i goriva, do te mjere da je stanje postalo neizdržljivo.

„Dvojica od šest prerađivača na sastanku sa ministrom su poslali jasnu poruku, da će prodati svoje mljekare ako država ne bude reagovala na adekvatan način i pomogla da se prebrodi kriza. Poručili su mu da je stanje neizdržljivo sa ovolikim troškovima. U pitanju su ozbiljne mljekare i kada kažu: ‘dovedite strane investitore, jer smo spremni da već sjutra prodamo svoje biznise’, onda je stvarno upaljen alarm za cijelu državu. Te mljekare hrane narod, a država ne radi ništa da pomogne“, kazao je Miljanić.

Ističe da su poražavajuće ocjene ministra koji je poručio da je bio u Beogradu i „dogovorio da Srbija neće dozvoliti da ostanemo gladni“.

„To su poražavajuće ocjene. Nevjerovatno je da jedna ovako mala zajednica od 600.000 ljudi ne može sama sebi da proizvede hranu, da ne može da se osloni na sebe i svoje resurse. Više puta je ponovljeno da je Vučić obećao da nas neće ostaviti gladne. To je za mene, kao čovjeka i proizvođača i prerađivača, porazno. Poražavajuće da mi nemamo nikakvu svoju politiku o tome kako da nađemo način da proizvodimo hranu za sebe i da smo nesposobni i da moramo da molimo da nam daju hranu. To pokazuje koliko smo neozbiljni kao država i ministarstva“, istakao je Miljanić.

Problem je, kako kaže, što na ključnim pozicijama nema dovoljno stručnjaka i stručne priče, odnosno planiranja, naročito na dugoročni period.

„Trebaju nam ljudi sa iskustvom i znanjem da bi rješavali ove probleme, a ne ljudi iz politike. Nemamo ljudi koji su stručni i koji žele da kreiraju politiku shodno stvarnosti“, poručio je Miljanić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora nije ništa naučila iz prethodnih kriza – korone i rata u Ukrajini, te da se ništa nije promijenilo.

„Crna Gora je zanemarila evropske agende koje smo ‘gurali’ 15 godina. U Hrvatskoj imate 10 novih mjera u odnosu na 2020. kada je u pitanju agrarna politika, a jedna od njih je pomoć farmerima od posljedica korone. Za tu mjeru je u ovoj godini predviđeno 63 miliona eura pomoći, kako bi farmeri pregurali krizu. Kod nas se o tome i ne priča, kao da se korona nije ni desila, kao da tržište nije bilo zatvoreno i da ne znamo šta je to, a sve smo to debelo platili“, kazao je Miljanić.

Posebno ističe situaciju u Ukrajini, koja u najvećoj mjeri utiče na novonastalu krizu.

„Niko ne zna šta se dešava u Ukrajini i da li su tamo posijali ili nisu. Ako ne bude posijala, jer su oni 57 odsto ukupne svjetske populacije u ovoj oblasti, uzalud će nam biti sva priča. Krajem godine ništa nam neće značiti ni pare, jer ćemo imati situaciju kao 90-ih godina – imate pare, ali nemate šta da kupite. Niko o tome ne priča, jer nemamo strategiju da prebrodimo takvu krizu“, istakao je Miljanić.

Poljoprivrednici, kako kaže, u tom slučaju neće ostati gladni, ali bi cjelokupno društvo bilo u velikom problemu.

„Problem je što se niko ne priprema za neki negativan scenario, koji je i te kako moguć u narednom periodu. Nisam čuo da je neko novi, ko se ne bavi poljoprivredom, kupio za sebe kravu, pet koza ili prasadi, kako bi obezbijedio dio hrane. Da se tri dana zatvore granice ovaj narod bi ostao gladan, da se zatvore trgovački lanci koji prodaju tu hranu bili bi u neriješivom problemu“, kazao je Miljanić i dodaje:

„Država ništa ne preduzima po tom pitanju već se oslanjamo na druge da nam rješava probleme i obezbijedi hranu. Niko ne pominje rezerve. Malo se pokrenula ta priča kada je formirana Vlada, ali od tada ništa. Pominjali su rezerve ulja, brašna i soli, ali šta ćemo sa mlijekom i mesom. Sjećam se jugoslovenskih rezervi, gdje je svaka republika imala ogromnu stoku. Rezerva je nastala kao posljedica Drugog svjetskog rata, jer su iz te gladi naučili lekciju, ali mi očigledno još ništa nismo naučili. Nema priče o tome, ni proširenju stočnog fonda, kao i bilo kojeg sektora“, zaključuje sagovornik portala Dnevno.me.

izvor: Pvinformer