Marakuja, guava, pitaja ili kiwano klimatske promjene potaknule su albanske poljoprivrednike da započnu s uzgojem egzotičnog voća koje kane plasirati ili ga već plasiraju na evropsko tržište.

Mala farma iskusnog agronoma Iraklija Shkoze koja se nalazi nedaleko od mora u centralnom dijelu Albanije svojevrstan je rajski vrt koji buja na jadranskome suncu.

S obzirom na temperature zraka koje su svake godine sve više, Shkoza je 2019. došao na ideju o diversifikaciji – proširenju privredne djelatnosti na veći broj proizvoda ili usluga, proširenju asortimana i prodaje proizvoda, u trenutku kada bi drugi njegovi vršnjaci već odavno bili u penziji.

Taj je odvažni 75-godišnjak najprije donio sjeme egzotičnih biljaka iz Afrike i Amerike te ga je posadio na svojoj parceli od dva hektara.

Vrlo brzo sve su se vrlo dobro prilagodile toploj lokalnoj klimi, piše Hina.

Treba istaknuti da je regija Divjake, smještena između blago brdovitog poljoprivrednog zemljišta i mora, nekoć bila žitnica Albanije, a poljoprivrednici danas ondje uzgajaju povrće i lubenice za lokalno tržište i za izvoz.

No sve više temperature i nedostatak dovoljnog broja radnika uzeli su danak i na farmama.

Ta mala balkanska nacija s 2,7 miliona stanovnika u samo deset godina izgubila je 400.000 radno sposobnih ljudi.

Shkoza ističe kako „egzotično voće zahtijeva manju količinu vode i manje posla oko održavanja, a to smanjuje troškove proizvodnje.“

I tipična mediteranska klima Albanije, koju karakteriziraju vruća i suha ljeta i blage zime, promijenila se zbog globalnog zatopljenja.

Predviđa se da će do kraja stoljeća prosječne temperature na području zapadnog Balkana porasti između 3,5 i 8,8 Celzijevih stepeni, a podaci se baziraju na studiji iz 2022. – pod pretpostavkom da će se nastaviti umjerene do visoke emisije stakleničkih plinova.

Toplotni valovi „vjerovatno će oštetiti prinose usjeva, posebno u Albaniji, gdje su prosječne temperature ljeti najviše“, kažu istraživači Daniel Muller i Max Hofmann iz Leibnizova instituta za poljoprivredni razvoj u tranzicijskim ekonomijama.

Tokom 2020. godine poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo činili su 19 posto bruto domaćeg proizvoda Albanije.

No klimatske promjene ne moraju predstavljati potpunu katastrofu, prilagodimo li im se i iskoristimo li ih, optimističan je Shkoza.

Albanski poljoprivrednici moraju početi proizvoditi puno više egzotičnog voća kako bi profitirali od svoje povoljne klime, smatra vitalni agronom.

– Ovo je voće vrlo traženo na evropskom tržištu, ali svi znamo da dolazi izdaleka – iz Latinske Amerike, jugoistočne Azije, Novog Zelanda ili Australije, a transport do evropskih zemalja ima svoju financijsku cijenu, ali i onu drugu koju treba platiti, a to je svježinu proizvoda.

Biznis.ba

prenijeto sa portala :bizniscg.me