Dva skijališta koja su za crnogorske uslove i zimsku turističku ponudu reprezentativna ovom žičarom dobijaju novu vrijednost i biće valorizovana u punom kapacitetu, kazao je Krivokapić

Nova K7 žičara puštena je u rad, a samim tim došlo je i do povezivanja dva skijališta, Kolašin 1600 i Kolašin 1450, čime je omogućeno korišćenje 45km staza, što će Kolašin postaviti na regionalnu skijašku mapu istaknuto je tokom svečanog otvaranja kojem su prisustvovali predsjednik Vlade Crne Gore, Zdravko Krivokapić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Premijer Zdravko Krivokapić je ovom prigodom istakao važnost infrastukturnog povezivanja i spajanja važnih tačaka u našoj zemlji: „Dva skijališta koja su za crnogorske uslove i zimsku turističku ponudu reprezentativna i od kapitalnog značaja za Kolašin, Mojkovac, Berane i ostale opštine na sjeveru, ovom žičarom dobijaju novu vrijednost i biće valorizovana u punom kapacitetu.”
Premijer je kazao da realizacija ovog projekta predstavlja podstek za ono što je Crnoj Gori u ovom trenutku prijeko potrebno: „Isprepletati je infrastrukturno, osnažiti je putevima, drumovima, žičarama, aerodromima, heliodromima, lukama i pristanima, planinskim stazama i prtinama, kako bi pokazala svu svoju ljepotu, svu ljekovitost svoje prirode i svojim čarima obuzela sve one koji će joj se, siguran sam, vraćati.”
Kako je navedeno, u odnosu na prethodne sezone, ski centar Kolašin 1600 je obogaćen sa sadržajima za skijaše početnike i djecu, izgrađeno je više od 10km staza, proširen parking prostor za skoro 250 mjesta i uspostavljeni novi programski sadržaji koji poboljšavaju imidz.
– Postignuto govori da je vrijeme upotrijebljeno u stvaranje konkretnih rezultata jedina mjera pravog rada pa mi je zadovoljstvo što smo, kao i u mnogim drugim slučajevima, riječi pretvorili u djelo koje će ovoga puta – Kolašin dodatno pozicionirati kao konkurentan regionalni skijaški centar. Posebno imajući u vidu da smo bez izuzetka rješavali brojne izazove, a sve poštujući potrebe razvoja, ali i prirodne resurse Bjelasice. Zakoračili smo ka ambijentu koji su posjetioci ranije nalazili tek u regionu i dalje u inostranim ski centrima – izjavio je Milatović.
Pored puštanja u rad žičare K7, Ministarstvo ekonomskog razvoja i Vlada Crne Gore su za kapitalni budzet za ovu godinu planirali skoro 20 miliona eura za projekte na kolašinskoj strani Bjelasice, a koji uključuju izgradnju dva ski lifta tipa sidro u dužini od 800 i 500m, montažno-demontažni bob na šinama i osvjetljavanje staza za noćno skijanje. Pored toga, predviđen je i projekat izgradnje prve faze vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5km, što podrazumijeva i stvaranje dva akumulaciona jezera, kako skijanje na Bjelasici ne bi zavisilo samo od vremenskih uslova.
– Samo radom i zalaganjem na dobrobit građana Crne Gore možemo reći – da je vječna Crna Gora – zaključio je Milatović.
– Otvaranje ove žičare nas podiže za nekoliko ljestvica ka vrhu, budući da ovim događajem postajemo konkurentni ski centrima u regionu. Za turizam Crne Gore ovo znači prekretnicu u daljem razvoju, a za sve stanovnike sjevernog regiona otvara brojne mogućnosti za valorizaciju multiplikativnih efekata koje prate ovaj projekat – izjavio je izvršni direktor Skijališta Crne Gore Đuro Milošević.
– Vjerujemo da ćemo daljim razvojem Skijališta Crne Gore, a tu prije svega mislimo na otvaranje novih ski centara na Bjelasici, doprinijeti u učvršćivanju brenda Crne Gore kao prvenstveno zimske turističke destinacije, uz poseban akcenat i na razvoj ljetnje planinske ponude, aktivnog turizma, promociji netaknute prirode, bogatstva prirodnih resursa i svih skrivenih dragulja koje Crna Gora krije u svojim njedrima -dodao je Milošević.
Direktor Uprave javnih radova Boro Lučić istakao je da su radovi završeni prije ugovorenog roka.
– Radovi su započeli u maju 2021. godine sa rokom završetka od 12 mjeseci, a završeni su čak četiri mjeseca ranije – naveo je Lučić.
Realizacijom ovog projekta i to u veoma kratkom roku, potvrđena je spremnost da se bez izuzetka sprovode investicioni projekti, ali poštujući stroge standard, kako bi se i dugoročno obezbjedila njihova opravdanost.


