Crna Gora je juče u Briselu na Međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, dok je treće, koje se odnosi na saobraćajnu politiku, blokirala Hrvatska.

Sa juče zatvorenim poglavljima 8 – Konkurencija i 29 – Carinska unija, ukupan skor Crne Gore u “evropskoj trci” iznosi 18 zatvorenih poglavlja, od ukupno 33 koja su sva otvorena.

Za zatvaranje je bilo spremno i Poglavlje 14 (Saobraćajna politika), ali nije dobijeno zeleno svjetlo Hrvatske, koja je problematizovala pitanje kabotaže, odnosno prava prevoznika iz jedne države da obavlja prevoz unutar druge države.

Hrvatska, kako su “Vijesti” pisale u petak, ima rezerve zbog toga što su cijene crnogorskih prevoznika znatno niže u odnosu na hrvatske. To znači da prevoznici u Hrvatskoj strahuju da bi crnogorske firme, ako imaju niže cijene, mogle da im preuzmu dio poslova na njihovom tržištu.

Izvor “Vijesti” rekao je da su Hrvatskoj sporne i vazdušne mape, jer smatra da bi njihov prikaz mogao oslabiti hrvatsku poziciju u budućem razgraničenju sa Crnom Gorom na Prevlaci.

Iako se granica kontrole letjenja ne smatra ni državnom ni pomorskom granicom, Hrvatska vjerovatno želi da izbjegne da takav dokument postane pomoćni argument Crne Gore u budućim pregovorima ili postupku pred međunarodnim sudom.

Drugi izvor “Vijesti” navodi da Hrvatska ovim tehničkim pitanjima želi da na Crnu Goru izvrši dodatni pritisak, kako bi ubrzala rješavanje bilateralnih sporova zbog čega je ranije Crnoj Gori blokirala Poglavlje 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Hrvatska je krajem prošle godine blokirala Poglavlje 31, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. Da bi odblokirao poglavlje, Zagreb traži rješavanje spornih bilateralnih pitanja, među kojim su isplata odštete logorašima iz Morinja, rješavanje pitanja nestalih osoba, vlasništvo nad brodom “Jadran”, promjena imena bazena u Kotoru…

SA CRNOM GOROM ZATVARANJE POGLAVLJA POZNAT PROCES KOJI SE BLIŽI KRAJU

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da je sa Crnom Gorom zatvaranje poglavlja već “poznat proces” koji se približava kraju.

Ona je, odgovarajući na pitanja novinara, kazala da nikada neće biti riječ o stvaranju članstva drugog reda, kao i da nije tačno da Crna Gora, ukoliko ne završi proces (zatvaranja poglavlja) do kraja godine, ne može postati članica 2028. godine.

“Presudno će biti koliko brzo će proces ratifikacije teći u svim državama članicama”, rekla je.

Ona je poručila da je cilj Evropske komisije, a nada se i država članica i zemlje kandidata, punopravno članstvo u Evropskoj uniji, sa punim odgovornostima i istim pravima.

Irski ministar za evropske poslove Tomas Bern rekao je da veliki dio trenutne rasprave o različitim oblicima članstva zapravo proizlazi iz frustracije zbog toga što proces (proširenja) traje predugo.

“Moj odgovor na to je da proces treba da poguramo naprijed što je brže moguće, što upravo i radimo na tehničkom nivou, kako bismo stvorili zamah na političkom nivou”, kazao je.

Premijer Milojko Spajić rekao je da, ako se gledaju samo brojke, Crna Gora je zatvorila 18 poglavlja, a ostalo ih je još 15.

“Međutim, svih tih 15 poglavlja je na nivou pripremljenosti većem od 90 odsto. Dakle, nije riječ o tome da sada počinjemo i da treba da zatvorimo svih 15 do kraja ove godine”, kazao je i dodao da su dokumentaciju već poslali Evropskoj komisiji

Poglavlje 8 odnosi se na politiku konkurencije i kontrolu državne pomoći – oblasti koje obezbjeđuju da svi učesnici na tržištu posluju po jednakim pravilima i da se spriječe prakse koje narušavaju fer tržišnu utakmicu. To, kako su objasnili iz Ministarstva evropskih poslova, znači da sve kompanije treba da imaju jednake uslove za poslovanje i da na tržištu pobjeđuju kvalitetom, inovacijama i dobrim idejama.

“Bobotov kuk, sve smo ti bliži”, poručila je Kos, aludirajući na njeno obećanje da će se popeti na taj vrh Durmitora kad Crna Gora uđe u EU.

Poglavlje 29 odnosi se na Carinsku uniju koja predstavlja jedinstveno carinsko područje zemalja članica EU u koje se ukupna unutrašnja trgovina i promet robom između zemalja članica obavlja bez carinskih formalnosti, odnosno bez carinskog nadzora nad robom, i bez naplate carinskih davanja. Carinska unija je uspostavljena 1. aprila 1968. godine.

“Crna Gora će datumom pristupanja EU postati dio unutrašnjeg tržišta, čime će se olakšati izvoz domaćih proizvoda na tržište sa 500 miliona potrošača. Činjenica da neće biti naplate carinskih dažbina podrazumijeva da će građani Crne Gore moći kupovati kvalitetnije proizvode iz bilo koje države članice EU i to po znatno nižim cijenama nego danas”, piše na sajtu EU4ME.

vijesti