Kovačević u saopštenju navodi da su samo deset dana do održavanja drugog kruga predsjedničkih izbora, a zahvaljujući nedostatnom pravnom okviru, otvorene brojne nedoumice.

Napominje da Crna Gora od 1997. godine nije imala drugi krug predsjedničkih izbora. Zato je, kaže, i ovo proces u kome će se izgrađivati pravna praksa.

“Takve situacije, iako nužne, nose sa sobom rizike da se naprave greške, a posebno ako se dozvoli da partijski interes nadvlada pravno rasuđivanje”, kazala je Kovačević.

Ona poručuje da izborni proces može biti efikasno doveden do kraja samo uz maksimalnu odgovornost i posvećenost svih institucija koje imaju ulogu u sprovođenju izbora – Državne izborne komisije (DIK) i nižih nivoa izborne administracije, Ministarstva unutrašnjih poslova i posebno Ustavnog suda.

Dodaje da su u Crnoj Gori u toku dva paralelna izborna procesa, sa dva različita sastava DIK-a, i to će, kaže, biti do utvrđivanja konačnih rezultata predsjedničkih izbora.

“Parlamentarni izbori su raspisani, rokovi za izborne radnje su utvrđeni od strane DIK-a, i ovo je zakonit izborni proces dok drugačije ne odluči nadležni sud. U tom smislu pozdravljamo najavu Ustavnog suda da će se o ustavnosti odluke o raspuštanju Skupštine izjasniti u hitnom postupku. Istovremeno, pozivamo MUP da poštuje rokove i ispunjava svoje obaveze iz Zakona o biračkom spisku, i prestane sa ugrožavanjem izbornog procesa”, navodi Kovačević u saopštenju.

CDT poziva sve političke aktere da se konstruktivno angažuju u rješavanju nastajućih pravnih i praktičnih nedoumica, poput sastava organa za sprovođenje izbora, umjesto podrivanja izbornog procesa iz sebičnih partijskih interesa.

“Model partijske izborne administracije je već nebrojeno puta pokazao svoje slabosti, a CDT već godinama kritikuje ulogu ovlašćenih predstavnika kandidata i partija koji su često služili kao glasačka mašina zadužena za ostvarivanje političke dominacije prilikom odlučivanja. Ipak, i pokušaji da se ovlašćeni predstavnici u sred procesa suprotno zakonu isključe iz drugog kruga jedinstvenog izbornog procesa, može se tumačiti jedino u tom istom kontekstu – borbe za političku kontrolu nad izbornim procesom”, kazala je programska direktorica CDT-a.

Kovačević posebno zabrinjava mogućnost korišćenja taktika za usporavanje, odlaganje i druge opstrukcije procesa.

“U Šavniku je u prvom krugu na jednom mjestu već prekinuto glasanje i ono se mora ponoviti, a odlučnost nekih grupa da onemogućavaju lokalne izbore u toj opštini ukazuje na opasnost da bi se na ovaj način mogao opstruirati i ovaj izborni proces. U tom kontekstu posebno naglašavamo potrebu da se Ustavni sud, kao posljednja instanca u zaštiti biračkog prava građana, ali i institucija koja bi trebalo da bude čuvar Ustava i demokratskih principa na kojima on počiva, trgne i počne da obavlja svoju ulogu, i to transparentno  i odgovorno prema građanima”, kazala je Kovačević.

Napominje da je prema podacima iz preliminarne izjave misije ODIHR, Ustavni sud već u prvom krugu predsjedničkih izbora primio 11 izbornih žalbi, koje su se odnosile na utvrđivanje kandidature Mila Đukanovića, postupke DIK-a vezano za provjere kandidatura Milojka Spajića i Andrije Mandića, odbijanje kandidature Željka Matijaševića i sastav biračkih odbora u Kolašinu.

Ono što ,kako kaže, posebno zabrinjava je činjenica da Ustavni sud nije odlučivao o ovim žalbama, uprkos tome što su zakonom propisani vrlo kratki rokovi za postupanje u izbornim sporovima, “već je odabrao studentsku krilaticu – odloženo položeno! U izvještaju ODIHR-a se s pravom konstatuje da je proces predsjedničkih izbora ostavljen bez sudske zaštite”.

“Uz ovo, Ustavni sud nastavlja dugogodišnju praksu netransparentnosti, izbjegavajući često čak i da odgovori na opravdane upite javnosti o postupanju u ovom izbornom procesu i da objašnjenja za svoje postupke.  Pred novoizabranim sudijama su dugi mandati, a ovaj izborni proces je prilika da dokažu svoj integritet, ili krenu putem većine svojih prethodnika/ca”, zaključila je Kovačević.