Studiju su predvodili Dileepa Ediriweera i Anuradhani Kasturiratne s Liverpulske škole tropske medicine u Velikoj Britaniji i Univerziteta Kelaniya u Šri Lanki. Pregledali su naučne radove o ujedima zmija objavljene na bilo kojem jeziku od januara 2007. do kraja marta 2025. godine. Od skoro 4.000 radova zadržali su 84 publikacije i šest izvora državnih zdravstvenih institucija. Podatke o trovanjima imali su za 79 zemalja.

Za zemlje bez podataka naučnici su napravili model. On procjenjuje rizik na osnovu klime, broja vrsta otrovnih zmija i društvenih i ekonomskih pokazatelja.

Do sedam miliona trovanja godišnje

Prema procjeni, zmijski otrov godišnje otruje najmanje 2,1 milion ljudi, a gornja procjena je sedam miliona. Autori pretpostavljaju da otrov ubrizga otprilike polovina ujeda. Prema tome, zmije godišnje ujedu najmanje četiri miliona ljudi, a taj broj mogao bi biti i tri puta veći.

Prethodna globalna procjena istog tima, objavljena 2008. godine, govorila je o 20.000 do 94.000 smrtnih slučajeva godišnje. Nove brojke premašuju i podatke koje navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Najteže u subsaharskoj Africi

Na subsaharsku Afriku otpada 45 posto svih smrtnih slučajeva, a slijede Južna Azija s 27 posto i regija Istočne Azije i Pacifika s 13 posto. Evropa, Centralna Azija i Sjeverna Amerika zajedno imaju manje od jedan posto smrtnih slučajeva.

Najviše smrtnih slučajeva ima Indija, a među najteže pogođenim zemljama su i Nigerija, Pakistan i Demokratska Republika Kongo. Dvadeset zemalja s najviše žrtava čini oko 78 posto svih smrtnih slučajeva.

Ujedi zmija najviše pogađaju siromašne seoske zajednice u tropskim područjima. Mnoge žrtve se liječe kod tradicionalnih iscjelitelja ili kod kuće, pa ih nema ni u bolničkim ni u državnim statistikama. Od 170 zemalja u kojima žive otrovne zmije, njih 100 nema pouzdane podatke o smrtnosti.

Stotine hiljada trajno onesposobljenih

Autori procjenjuju i da godišnje najmanje 825.000 ljudi nakon ujeda ostane s teškim trajnim tjelesnim invaliditetom, uključujući amputacije. Uz to dolaze i psihološke posljedice.

WHO je ujed zmija 2017. godine uvrstio na listu zanemarenih tropskih bolesti. Cilj ove organizacije je da do 2030. godine smanji smrtnost i invaliditet od ujeda zmija za pola. Autori studije ocjenjuju da će taj cilj biti teško ostvariti, posebno u najpogođenijim regijama. Kao rješenje navode bolje praćenje slučajeva, prevenciju i lakši pristup serumu i liječenju.

Naučnici upozoravaju i na ograničenja: u mnogim zemljama podataka je malo, pa procjene za te zemlje treba uzimati s oprezom.

klix.ba