U Nikšiću predstavljena knjiga „Marksizam i književna kritika“ Terija Igltona Pobuđivanje novih čitanja

Knjiga „Marksizam i književna kritika“, britanskog teoretičara književnosti Terija Igltona, predstavljena je u sali nikšićkog hotela „Onogošt“.

O djelu su govorile profesorica Jasmina Nikčević sa Filološkog fakulteta UCG, novinarka i književna kritičarka Dragana Erjavšek i prevodilac, profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Goran Drinčić. Program je moderirala profesorica Andrijana Mijušković.

Knjiga „Marksizam i književna kritika“ dio je bogate izdavačke ponude FCJK.

Prvo izdanje knjige objavljeno je 1976, a na crnogorski je jezik, pod uredničkim nadzorom Aleksandra Radomana, prevedena verzija iz 2002. godine.

MODERAN POSTUPAK

 

Jasmina Nikčević se pozabavila koncepcijom knjige i njenim sadržajem ističući konciznost i sveobuhvatnost koju je Iglton postigao.

– Autor je pribjegao jednom modernom i, dodaću, potpuno u skladu s metodologijom proučavanja i interpretacije književnosti, postupku fokusiranja na četiri centralne teme marksističke kritike (sažimanje i ispuštanje, naizgled), ali tim fokusiranjem na nekoliko glavnih punktova, pošto se oni onda u vidu koncentričnih krugova šire dubinski, postiže se veća koherentnost i povezanost u kontinuitetu. Umjetnost je za marksizam dio nadgradnje društva, dakle dio ideologije društva; tako da razumijevanje književnosti u tom slučaju znači razumijevanje ukupnoga društvenog procesa čiji je ona dio. Vrlo je kompleksan fenomen, budući da ideologija nije nikad simplifikovan odraz ideja vladajuće klase – uvijek je riječ o složenoj pojavi koja često u sebi nosi suprotstavljene i čak kontradiktorne poglede na svijet (Jejts, Eliot, Paund, Lorens, itd). Rekla bih da su ciljevi ovako kocipiranog djela potpuno ostvareni i tu svakako, osim autora, pohvale zaslužuje i prevodilac – rekla je Nikčević.

Erjavšek je u svom izlaganju bila fokusirana na odbranu ideološke tačke gledišta koja može da proizvede vanvremenska djela uprkos temama koje imaju ograničen rok trajanja, te izdvojila kao primjer Radovana Zogovića koji je svojom socrealističkom poezijom ostao aktuelan i skoro 40 godina nakon smrti. Istakla je i da Iglton u svojoj knjizi, koju je zamislio kao uvode u predavanja, „više radi na pobuđivanju interesovanja za upravo nova čitanja, za drugačiji pristup literaturi koju su proizvele okolnosti, a ne sami porivi, nego na podučavanju.“

– Time je s malo riječi napisao mnogo. Napisao je udžbenik prepun strelica koje usmjeravaju znatiželju i otvaraju značenjske slojeve, posebno važan za nove generacije koje, recimo, nijesu stasavale na tekovinama NOB-a i samim tim ih neće prepoznavati same od sebe – rekla je Erjavšek.

 

UTOPIJSKI PROCES

 

Drinčić je jedan od najcjenjenijih prevodilaca naučne literature o jeziku sa crnogorskog na engleski jezik. Na knjizi „Marksizam i književna kritika“ radio je cijelu godinu, jer iako nije obimna, kako je naveo, iziskuje određeni nivo predznanja.

– Proces prevođenja ovakvih tekstova je pomalo utopijski i po svojoj prirodi iz razloga što kad se uđe malo dublje u teoriju prevođenja – dođete do toga da je često teško stvoriti savršen prevod – rekao je Drinčić.

Veče je u ime organizatora, Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja, i domaćina, Društva prijatelja Nikšića, otvorio dr Raco Mijanović.

NOVOSTI

Povezane vijesti vijesti

Reklamni Prostor Prostor