Razlog nije nužno nedostatak profesionalnih mogućnosti, već način na koji je organizovano tržište rada, koje posebno nagrađuje one koji poslu mogu da posvete gotovo neograničeno vrijeme. Na to ukazuje američka ekonomistkinja Klaudija Goldin, dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju 2023, čija su istraživanja promijenila razumijevanje položaja žena na tržištu rada, u knjizi “Karijera i porodica: Stogodišnji put žena ka ravnopravnosti”.

– Danas se, više nego ikada, parovi suočavaju sa teškoćama u usklađivanju zaposlenja i porodice, poslovnog i privatnog života – napisala je Goldin u knjizi, ukazujući na to da briga o porodici ima svoju ekonomsku cijenu, koja se ogleda u izgubljenim prihodima i ograničenim mogućnostima napredovanja.

Na ideju da ovu temu približimo čitaocima “Dana” došli smo nakon komunikacije sa nobelovkom. Pozvali smo je da za naš list odgovori na šest pitanja o ekonomskom položaju žena, ali nam je odgovorila da zbog brojnih obaveza nema vremena za intervjue i pisane izjave. Istovremeno nas je uputila na svoju knjigu Career and Family: Women’s Century-Long Journey Toward Equity, uz napomenu da vjeruje kako se u njoj nalaze odgovori na većinu naših pitanja. I mi smo te odgovore potražili i našli.

Jedno od najvažnijih objašnjenja koje Goldin nudi jeste pojam “pohlepnog posla”. Takvi poslovi ne nagrađuju samo znanje i rezultate već i spremnost zaposlenog da radi uveče, vikendom i onda kada poslodavac to zatraži. Oni koji mogu da budu stalno dostupni često zarađuju nesrazmjerno više od kolega kojima je potrebno predvidivije radno vrijeme.

– Rad je, za mnoge koji grade karijeru, pohlepan – kaže Goldin u svojoj knjizi, objašnjavajući da zaposleni koji rade prekovremeno, vikendom ili uveče mogu ostvarivati znatno veće prihode, čak i kada se zarada posmatra po radnom satu.

Kada se rodi dijete, oba roditelja ne mogu uvijek nastaviti da rade pod takvim uslovima. Neko mora da bude dostupan za porodične obaveze, a tu ulogu u mnogim domaćinstvima češće preuzimaju žene. Zbog toga mogu birati fleksibilnije, ali slabije plaćene poslove, dok drugi roditelj nastavlja karijeru koja donosi veće prihode.

– Uticaj na unapređenje, napredovanje i zaradu je očigledan – istakla je Goldin, opisujući posljedice podjele porodičnih i profesionalnih obaveza između roditelja.

Koliko su ova pitanja važna i za Crnu Goru pokazuju podaci Monstata. Žene su 2024. godine činile 32,3 odsto zaposlenih na menadžerskim pozicijama, dok su bile nosioci vlasništva nad 26,3 odsto aktivnih poslovnih subjekata obuhvaćenih istraživanjem. Njihova zastupljenost među nosiocima vlasništva nad velikim preduzećima bila je još manja – svega 15,3 odsto.

Ovi podaci ne dokazuju da je majčinstvo uzrok manje zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama. Za takav zaključak bila bi potrebna posebna istraživanja o kretanju zarada i karijera žena i muškaraca nakon rođenja djece. Ipak, statistika pokazuje da ekonomska moć u Crnoj Gori nije ravnomjerno raspoređena.

Goldin upozorava da se razlike ne mogu otkloniti samo pojedinačnim mjerama koje ne mijenjaju način organizacije rada.

– Ako želimo da uklonimo ili makar smanjimo jaz u zaradama, moramo najprije dublje istražiti korijen ovih problema – naglasila je nobelovka, ukazujući na potrebu da se preispita sistem koji nesrazmjerno nagrađuje stalnu dostupnost poslu.

Za Crnu Goru to otvara pitanja dostupnosti vrtića, fleksibilnog radnog vremena, mogućnosti napredovanja nakon roditeljskog odsustva i ravnopravnije podjele porodičnih obaveza. Jednako je važno utvrditi koliko roditeljstvo zaista utiče na zarade žena, jer bez takvih podataka nije moguće precizno sagledati razmjere problema.

Knjiga Klaudije Goldin nije napisana o Crnoj Gori, ali njene poruke imaju značaj i za naše društvo. Ravnopravnost se, pokazuju njena istraživanja, ne postiže samo time što žene imaju pravo da rade i napreduju. Potrebno je i da pravila profesionalnog uspjeha ne budu takva da briga o porodici postaje prepreka karijeri.

(Citati su prevedeni sa engleskog iz odlomka knjige Klaudije Goldin “Career and Family: Women’s Century-Long Journey Toward Equity” (Princeton University Press, 2021), koji je objavio Harvard Gazette)

Dan portal