Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) izdalo je sudskoj policiji naredbu za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, potvrđeno je za Radio Televiziiju Republike Srpske (RTRS) iz Vlade Republike Srpske (RS).

Milorad Dodik
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) izdalo je sudskoj policiji naredbu za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića, potvrđeno je za Radio Televiziiju Republike Srpske (RTRS) iz Vlade Republike Srpske (RS).
Vlasti u Republici Srpskoj planiraju da definišu taj entitet u BiH kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda, prema radnoj verziji novog Ustava RS, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid. Radi se o odredbama koje su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Naredbu za privođenje Dodika, Viškovića i Stevandića je izdao tužilac Tužilaštva BiH Ćazim Hasanspahić, a na teret im se stavlja da su izvršili krivično djelo “napad na ustavni poredak”, prenijela je RTRS, pozivajući se na potvrdu iz Vlade RS.
Tužilaštvo je za privođenje naredbu izdalo sudskoj policiji, i zatražilo asistenciju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS i državne Agencije za istrage i zaštitu SIPA, navode iz RTRS.
Direktor Sudske policije RS Željko Dragojević rekao je za tu televiziju da Sudskoj policiji RS nije, niti može biti izdat nalog za privođenje, jer je to u nadležnosti SIPA i Sudske policije Suda BiH.
Narodna skupština RS bi 12. marta trebalo da raspravlja o Nacrtu Ustava RS, što je još jedan secesionistički potez vlasti u RS, nakon što su prošle sedmice stupili na snagu zakoni o zabrani funkcionisanja sudskih i istražnih organa Bosne i Hercegovine na teritoriji entiteta.
Sem toga, na istoj sjednici poslanici će raspravljati i o osnivanju specijalnog suda i tužilaštva za “zaštitu ustavnog uređenja”.
Ustav BiH je Aneks 4. Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995. godine. Prema tom dokumentu, država može preuzeti nadležnosti “u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta”.
Praktično sve nadležnosti koje vlasti RS žele da “vrate” na entitetski nivo, prebačene su na nivo države glasanjem u oba doma Parlamenta BiH, za šta su glasali i predstavnici RS.
slobodnaevropa.org