Duže od šest godina od stupanja na snagu Zakona o ličnoj karti, čak 40.194 lica nemaju ovaj lični dokument. Od toga njih 13.216 ličnu kartu nije zamijenjeno još od 5. maja 2008. godine, kada je to takođe bila zakonska obaveza, kazali su “Danu” iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Sređenijim evidencijama do čistijeg biračkog spiska
U odgovoru na pitanje koliko lica postoji sumnja da su u biračkom spisku iako možda ne žive u Crnoj Gori, iz MUP-a ističu da razlika između broja birača upisanih u birački spisak i broja punoljetnih državljana koji imaju prebivalište u Crnoj Gori, a koji nisu mogli biti popisani ni nakon produženja roka na posljednjem popisu, kako bi se omogućilo i obuhvatanje dijaspore, iznosi oko 48.
– Kada se tom broju doda oko 14.600 punoljetnih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori koji su se tokom popisa izjasnili da u Crnoj Gori ne žive gotovo 20 godina, dolazimo do ukupno više od 63.000 punoljetnih lica koja faktički ne žive u Crnoj Gori, ali dalje formalno imaju prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori, samim tim i pravo glasa.
U cilju sređivanja evidencije, MUP je incirao izmjene i dopune Zakona o registrima prebivališta i boravišta, koje su trenutno u formi nacrta. On bi trebalo da omogući i sređeniji birački spisak, čime bi se omogućili i regularniji izbori.
Uparivanje podataka građana koji su sadržani u registrima MUP-a sa registrima drugih ustanova radi ažuriranja podataka u registru prebivališta, uvođenje obaveznih odjave prebivališta za crnogorske državljane koji planiraju da napuste Crnu Goru kako bi se nastanio da živi u zemlji, uvođenje terenske kontrole tačnosti postojećih adresa prebivališta u crnogorskim registrima prebivališta, kao što je zakon i brisanje posjedovanja iz registra država, prebivališta novu ličnu kartu. To su sve novine koje su predviđene Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o registraciji prebivališta i boravišta, koji se očekuju u skupštinskoj proceduri.
– Radna grupa za kontrolu biračkog spiska koju je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović obrazovao 20. februara 2025. godine analizirala je postojeći normativni okvir u ovoj oblasti, sprovela analizu i identifikovala konkretne probleme u postojećim evidencijama. Na osnovu sprovedenih analiza, Radna grupa je pripremila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, koji je dostavljen Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu i zakonodavstvo, Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i Odbor za međunarodne odnose i iseljenike. Imajući u vidu da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i zakonodavstvo ne funkcioniše od decembra 2025. godine, kada je raspušteno, ministarstvo nije odustalo od svoje inicijative. Zahvaljujući angažmanu Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, imali smo mogućnost da pripremljeni nacrt zakona predstavimo i razmatramo u skupštinskom okviru. Nakon konstruktivnih rasprava na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike, ministarstvo je pripremilo izmijenjeni Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji prebivališta i boravišta, u cilju njegovog daljeg usklađivanja, i isti će biti dostavljen nadležnim skupštinskim odborima – kazali su “Danu” iz MUP-a.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je, kako ističu, pripremilo i ponudilo rješenja, a dalji koraci zavise od parlamenta i političke volje da se proces nastavi.
– Ministarstvo je preuzelo inicijativu i realizovalo aktivnosti iz svoje nadležnosti, au narednom periodu važno je da svi ostali akteri preuzmu svoju dio odgovornosti. Predložene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravka rezultat su, između ostalog, analize primjene Zakona o ličnoj karti, koja je pokazala značajan broj građana koji nisu zamijenili lične karte, kao i druge analize koje se odnose na stanje i ažurnost službenih registara. Njihov cilj je omogućavanje pune primjene postojećih zakonskih rješenja i obezbjeđivanje jednakog postupanja prema svim građanima, uređenje podataka o mjestu prebivališta i ispunjenost zakonskih uslova za njegovu prijavu – rekli su “Danu” iz MUP-a.
U odgovorima na naša pitanja napominju da se dopunjenim nacrtom koji će biti upućen nadležnim skupštinskim odborima predlaže da postupci prijave prebivališta, prijave promjene prebivališta, i promjene adrese, kao i utvrđivanje prebivališta, započnu prije stupanja na snagu ovog zakona koji će biti okončani.
– Takođe, propisano je da crnogorski državljani koji imaju prijavljeno prebivalište prije stupanja na snagu ovog zakona nije dužan da ponovo prijavi prebivalište ukoliko i dalje živi na prijavljenoj adresi prebivališta. Takođe, predviđeno je da se crnogorskim državljanima koji su izbrisani iz registra prebivališta na službenoj dužnosti omogući prijava ili utvrđivanje prebivališta ako dokaže da ispunjava zakonom propisane uslove – ističu iz ovog vladinog resora.
Upitani da li će novi propis omogućiti čišćenje biračkog spiska, iz MUP-a naglašavaju da će se predloženim izmjenama omogućiti efikasna kontrola istinitosti prijavljenog prebivališta i sprečavanje fiktivnih prijava, te obezbjeđujemo da imamo međusobno usklađene registre, ažurnije i preciznije nego ikada prije, a samim tim i ažurniji crnogorski spisak, koji se formiraju na osnovu registra registrovanih državljana i biračkih registara umrlih.
Produžavali rok za zamjenu ličnih karata
Iz MUP-a podsjećaju da je Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o ličnoj karti, koji je počeo da se primjenjuje 31. marta 2020. godine, propisano da se lične karte izdaju u skladu sa Zakonom o ličnoj karti mogu koristiti do isteka roka njihovog važenja, a najduže pet godina od početka primjene ovog zakona.
Taj rok je izmjenama Zakona o ličnoj karti produžen do 30. septembra 2025. godine.
DAN PORTAL