Profesor biologije u bjelopoljskoj gimnaziji upozorava

Foto: Unspalsh
Sezona cvjetanja alergenih biljaka traje od februara do novembra, a brojni Bjelopoljci suočavaju se sa alergijskim reakcijama u ovom periodu kada je koncentracija polena u vazduhu još na visokom nivou – saopštio je za Pobjedu magistar biologije, profesor u Gimnaziji ,,Miloje Dobrašinović“ Tomislav Tomović.
U knjizi ,,Alergene biljke opštine Bijelo Polje“, čiji je autor Tomović, predstavljen je spisak oko 150 alergenih biljaka koje rastu u bjelopoljskom kraju. Tomović je istraživao i invazivne vrste koje stvaraju određene probleme. Objasnio je da su alergene biljke jedna grupacija drvenastih i zeljastih biljaka koje ispuštaju veoma veliku količinu polena i predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje ljudi, a u zavisnosti od vegetacionog perioda počinje njihova aktivnost.
– Već početkom februara imamo problem. Tada počinje cvjetanje lijeske, zatim dolazi cvjetanje jove, vrbe, nakon toga javori, bukve i na kraju hrastovi. To su biljke koje predstavljaju taj rano proljećni period kada je koncentracija polena prisutna i on traje obično od februara pa do početka maja. Nakon toga počinje period kada cvjetaju trave, koji traje negdje do druge dekade jula, kada imamo pojavu veoma velikog broja tih biljaka. U tu kategoriju bismo izdvojili biljke kao što su: kiselica, a prije svega ambrozija, a jedna je od najjačih alergenih biljaka koja je posljednjih godina počela da se širi i kod nas u Bijelom Polju, a i u čitavoj Crnoj Gori, i predstavlja potencijalnu opasnost – kazao je Tomović.
Po njegovim analizama i istraživanjima, smatra da na bjelopoljskom području ima oko 150 vrsta alergenih biljaka.
– Na osnovu analize i rezultata istraživanja u Bijelom Polju sagledali smo oko 150 alergenih biljaka, imamo i brezu koja spada u grupu jačih alergena i utiče na respiratorni sistem. U našoj sredini imamo znatan broj tih biljaka i morali bismo svakako da vodimo računa, jer u takvim situacijama osobe koje imaju alergijske reakcije moraju prosto da izbjegavaju neke periode kad je u pitanju ciklus cvjetanja – objasnio je Tomović.
Preporučuje da građani mogu pratiti koncentraciju polena u vazduhu na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.
– U Crnoj Gori imamo pet stanica za mjerenje kvaliteta vazduha, ali i koncentracije polena, a poznato je da osobe koje imaju problema sa alergijama moraju poštovati određena pravila, kao što je izbjegavanje boravka na otvorenom i slično, tako da ove informacije mogu biti od velike koristi za tu populaciju – kazao je Tomović.
Objašnjavajući uticaj klimatskih promjena na ciklus cvjetanja, naveo je da postoji evidentan problem kao i kod zemalja u regionu, ali i u Evropi.
– Klimatske promjene posljednjih godina igraju jednu impozantnu ulogu i predstavljaju potencijalni okidač. U nekim periodima, recimo, u januaru i početkom februara, imamo i sunčane dane koji dovode do toga da taj korijenov sistem i biljka počinje da radi, odnosno da sprovodi procese mineralne ishrane. U takvim situacijama to pogoduje ranijem cvjetanju, čak i do mjesec dana kod nekih vrsta. Ipak, posljednjih godina to je evidentan problem i jednostavno to je nešto što je prisutno u čitavoj regiji, i kod nas i u drugim zemljama u Evropi – pojasnio je Tomović.
Ambrozija, prema njegovim riječima, predstavlja najveću opasnost za razvoj alergijskih bolesti i na području bjelopoljske opštine.
– Kod nas posljednjih godina invazivno se širi, prije svega u tim poljoprivrednim kulturama, a kao pogodan mehanizam širenja je saobraćajna infrastruktura, jer obično njihova sjemena prianjaju u šare guma i jednostavno se rasijavaju. U Bijelom Polju posljednjih godina primijećeno je da se širi duž saobraćajnice prema Dobrakovu, zatim i u njivama u tom dijelu, u Zatonu i u Vraneškoj dolini. To su veoma značajne površine, a narod je dosta miješa sa pelinom, pa ona svake godine zauzima sve veći i veći prostor. Smatram da veliki broj građana shvata posljedice prisustva ove biljke i da je ona jedan potencijalni neprijatelj, na čijem suzbijanju se mora intenzivno raditi – poručio je Tomović.
pobjeda