September 16, 2026
Crnoj Gori će za usklađivanje vodnog sektora sa evropskim standardima biti potrebno više od milijardu eura ulaganja do sredine naredne decenije, dok se država istovremeno suočava sa velikom količinom neprihodovane vode, nedovoljnom preradom otpadnih voda i rastućim rizikom za snabdijevanje primorja, pokazuje dokumentacija Svjetske banke.
Svjetska banka priprema projekat „Montenegro Water Services and Climate Resilience – Phase 1“, čiji je cilj poboljšanje dostupnosti, pouzdanosti, efikasnosti i otpornosti vodnih usluga u Crnoj Gori na klimatske promjene.
Ukupna vrijednost prve faze projekta procijenjena je na 58 miliona dolara, od čega bi 35 miliona dolara obezbijedila Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), članica Grupacije Svjetske banke, dok je dodatnih 23 miliona dolara predviđeno iz OPEC fonda. Prema trenutno objavljenoj projektnoj dokumentaciji, indikativni datum odobrenja projekta je 30. oktobar 2026. godine.
Za vodu 580 miliona, za otpadne vode još 471,5 miliona eura
Mnogo veće cifre, međutim, odnose se na ukupne potrebe crnogorskog vodnog sektora u narednim godinama.
Svjetska banka navodi da plan za sprovođenje Direktive EU o vodi za piće procjenjuje da je samo za vodosnabdijevanje potrebno oko 580 miliona eura, od čega su 220 miliona eura prioritetne investicije do 2036. godine.
Istovremeno, Plan upravljanja komunalnim otpadnim vodama predviđa još 471,5 miliona eura ulaganja do 2035. godine.
To znači da procijenjene investicione potrebe u ova dva segmenta zajedno premašuju 1,05 milijardi eura.
Svjetska banka ocjenjuje da će, osim same infrastrukture, biti neophodne i promjene politika, institucija i regulatornog sistema kako bi sektor mogao da iznese tako veliki investicioni ciklus i ispuni zahtjeve evropskih direktiva.
Predviđene su, između ostalog, izmjene tarifne metodologije, izrada Nacionalne strategije pružanja vodnih usluga i akcionog plana, unapređenje prikupljanja podataka i praćenja učinka vodovodnih preduzeća, kao i jačanje njihovih kapaciteta i kapaciteta lokalnih samouprava. Dokument pominje i stvaranje uslova za alternativne modele finansiranja i pružanja usluga, uključujući vremenom i veće učešće privatnog sektora.
Neprihodovana voda 68 odsto, u Danilovgradu čak 85 odsto
Iako pristup vodovodnoj mreži u Crnoj Gori ima više od 90 odsto stanovništva, Svjetska banka navodi da prosječan nivo neprihodovane vode iznosi oko 68 odsto.
Riječ je o vodi koja se proizvede i uvede u sistem, ali za koju vodovod ne ostvari prihod zbog fizičkih gubitaka, curenja, problema sa mjerenjem ili drugih komercijalnih gubitaka.
Razlike među opštinama su ogromne – pokazatelj se kreće od približno 34 odsto u Tivtu do čak 85 odsto u Danilovgradu.
„Ovi gubici i komercijalne neefikasnosti ukazuju na hitnost modernizacije infrastrukture vodosnabdijevanja i jačanja poslovanja vodovodnih preduzeća“, proizlazi iz dokumenta Svjetske banke.
Problemi postoje i kod otpadnih voda. Manje od polovine otpadnih voda u Crnoj Gori se prečišćava, a dio postrojenja suočava se sa operativnim problemima, naročito u upravljanju muljem i zbog rastućih troškova energije.
Bolje Sestre postaju rizik za primorje
Posebno mjesto u projektu zauzima snabdijevanje crnogorskog primorja.
Posebno mjesto u projektu zauzima snabdijevanje crnogorskog primorja.
Svjetska banka upozorava na smanjenje izdašnosti izvorišta Bolje Sestre, glavnog strateškog izvora vode za Regionalni vodovod.
U dokumentu se navodi da naučna istraživanja sprovedena posljednjih godina ukazuju da je intenzivna eksploatacija šljunka iz Morače dovela do produbljivanja riječnog korita, što je povezano sa smanjenjem izdašnosti izvorišta Bolje Sestre tokom posljednje decenije.
Posljedice postaju naročito vidljive tokom turističke sezone.
U julu 2025. godine Regionalni vodovod radio je na skoro 90 odsto svojih kapaciteta isporuke, i to prije avgusta, kada turistička sezona i potrošnja vode dostižu vrhunac.
Svjetska banka upozorava da takva situacija predstavlja rastući rizik za turizam na crnogorskom primorju.
Banka istovremeno ukazuje da klimatske promjene dodatno komplikuju situaciju. Više temperature i manje padavina tokom ljeta smanjuju raspoloživost površinskih i podzemnih voda upravo u periodu kada je, zbog turista, potražnja najveća.
Zamjena starih i azbestnih cijevi
Prva komponenta projekta Svjetske banke predviđa rekonstrukciju, modernizaciju i proširenje vodne infrastrukture širom zemlje.
Planirana je zamjena zastarjelih, uključujući azbestne cijevi, smanjenje gubitaka vode, širenje sistema za prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, kao i modernizacija i proširenje decentralizovanih sistema kako bi se poboljšalo snabdijevanje stanovništva u udaljenim ruralnim područjima.
Drugi dio projekta posebno je usmjeren na sigurnost snabdijevanja primorja. Predviđeno je povećanje kapaciteta za tretman vode za sistem Malo Blato/Bolje Sestre, kao i tehnička podrška za unapređenje hidromorfološkog režima Morače i dugoročnu održivost vodnih resursa.
Jedan od pokazatelja uspješnosti projekta biće upravo povećanje dodatnih kapaciteta za zahvatanje i tretman vode za primorski sistem, kako bi dodatne količine bile raspoložive tokom ljetnjih mjeseci kada je potrošnja najveća.
EU standardi traže veliki investicioni ciklus
Svjetska banka konstatuje da će usklađivanje sa evropskim propisima zahtijevati širenje i rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže, odgovarajuće prečišćavanje otpadnih voda, unapređenje upravljanja muljem, modernizaciju sistema za praćenje kvaliteta i izvještavanje, kao i povećanje energetske efikasnosti vodovodnih preduzeća.
Uz infrastrukturu, očekuju se i regulatorne reforme koje bi trebalo da osiguraju kvalitet usluga i finansijsku održivost sistema, u skladu sa evropskim principom povrata troškova. Dokument predviđa i ažuriranu tarifnu metodologiju zasnovanu na povratu troškova.
Dokument Svjetske banke tako pokazuje da problem crnogorskog vodnog sektora nije samo pitanje novih cjevovoda i postrojenja. Sa procijenjenim potrebama većim od milijardu eura, neprihodovanom vodom od oko 68 odsto i sve većim pritiskom na izvorišta koja snabdijevaju primorje, pred Crnom Gorom je jedan od najvećih infrastrukturnih i komunalnih investicionih ciklusa u procesu približavanja Evropskoj uniji.
Direktivu treba da implementira Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo ekologije i PROCON, uz Jedinicu za implementaciju projekta.
Rokovi za usklađivanje s Direktivom o vodi za piće i Direktivom o prečišćavanju komunalnih otpadnih voda se u pregovorima traže za 2035, uz članstvo predviđeno za 2028.
(Bankar)
