Rušenje objekata na Adi Bojani je preuranjeno dok se ne okončaju upravni postupci pokrenuti protiv odluka “Morskog dobra”, jer se može doći u situaciju da se sruše kućice, a da Upravni sud usvoji tužbe ranijih zakupaca, kazao je za “Dan” predstavnik Udruženja “Ada Bojana” Arben Hodžić.

Turističke kućice na Adi Bojani
On je ukazao da se ukupna vrijednost kućica mjeri stotinama hiljada eura, pitajući ko će nadoknaditi štetu ako Upravni sud poništi odluke “Morskog dobra”.
– U Udruženju “Ada Bojana” smatramo da je pristup rušenju preuranjen, s obzirom da su vlasnici objekata pokrenuli upravni postupak radi poništaja odluka “Morskog dobra”, uglavnom pozivajući se na vlasništvo nad objektima čija vrijednost premašuje više desetina hiljada eura – naglasio je Hodžić.
U srijedu je na Adi Bojani bila najavljena nova akcija rušenja kućica čiji vlasnici su odbili da ih uklone, a nakon što su na javnom pozivu “Morskog dobra” lokacije na kojima se nalaze dobili novi zakupci. Hodžić je “Danu” kazao da je u srijedu, prema njegovim informacijama, trebalo da bude srušeno pet kuća, od kojih je dvije samovoljno uklonio jedan od vlasnika. Preostale tri nisu srušene jer su se dvojica vlasnika zatvorili u kućice, od kojih je jedan prijetio da će se politi benzionom.
– Pošto je bio uporan u svojoj namjeri, odustali su od rušenja kućice u tom trenutku i najavili novo rušenje, mislim za pet dana, uz intervenciju policije. Policija u srijedu nije bila tu da interveniše, niti su bili pripravni vatrogasci i tim Hitne pomoći. Vozilo Hitne je došlo kasnije – naveo je Hodžić.
Potom je bilo planirano rušenje kućice ribara Ž.A., zbog čega su se lokalni ribolovci okupili i protestovali. I on se, kako nam je kazao Hodžić, zaključao u kuću i kategorički odbio da je sam ukloni ili dozvoli rušenje.
– Od 11 prvobitno planiranih kućica za rušenje, pa do sadašnjih šest, došlo se na način što su se prethodni zakupci–vlasnici kuća postigli sporazume sa novim ponuđačima na tim lokacijama. To nisu ilegalni objekti, već objekti koji su tu i po 30 godina, odnosno iz perioda i prije formiranja “Morskog dobra” kao institucije. Međutim, “Morsko dobro” je stvorilo takve preduslove na javnom pozivu da raniji zakupci, odnosno vlasnici kućica, uopšte nisu zaštićeni. Time se stvara jedna totalna pravna nesigurnost – istakao je Hodžić.
O rušenju ih obavijestili pet dana ranije
Hodžić je kazao da su u prošli petak obaviješteni da će nadležne službe pristupiti rušenju u srijedu.
– Nisu ispoštovali ni zakonski rok od osam dana po Zakonu o upravnom postupku. Mi kao udruženje nismo imali vremenskih mogućnosti da zakažemo protest – ukazao je Hodžić.
On je objasnio da su parcele na kojima se kućice nalaze u državnom vlasništvu, u zoni morskog dobra, i izdaju se na vremenski period od četiri godine.
– Te kućice tu postoje već tridesetak godina, uglavnom pod istim vlasnicima – naglasio je Hodžić.
Pojašnjava da te kućice sada treba da se uklone da bi se uveli u posjed novi korisnici koji su na javnom pozivu dali veće ponude. Međutim, u Udruženju “Ada Bojana” smatraju da sa tim treba sačekati dok se ne okončaju upravni postupci.
– Smatramo da bi trebalo sačekati ishod ovih postupaka, pa tek onda donijeti odluku da li treba ukloniti objekte ili ne. Kao advokatu mi se desilo da je Upravni sud (nakon tri godine otkako su na posjed ušli drugi zakupci) poništio odluku “Morskog dobra” i vratio sve ispočetka. Zamislite da sruše kuću čija vrijednost premašuje 100.000 eura, a vlasnik kućice dobije na sudu. Ko će onda da nadoknadi tu štetu? – pitao je Hodžić.
On je najavio da će se Udruženje boriti da raniji zakupci, odnosno vlasnici objekata, na budućim tenderima dobiju više referenci, odnosno bodova, kako bi imali veću zaštitu i prednost u odnosu na ljude koji na tom mjestu ništa nisu investirali.
– Takođe ćemo tražiti izmjene u pogledu trajanja zakupnog perioda, kako bi ljudi makar duži period imali neku sigurnost investicije, pa da nije problem i ako drugi uđe u prostor nakon 10 godina – rekao je Hodžić i najavio da će ovim povodom tražiti sastanak sa ministrom prostornog planiranja Slavenom Radunovićem, kao i sa direktorom “Morskog dobra” Mladenom Mikijeljom.
Dan portal